PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE

Građani odlučuju o proračunu u nekoliko gradova, najveći napredak u Sisku

Pazin, Pula, Mali Lošinj, Karlovac i Rijeka gradovi su u kojima, na različite načine, funkcionira participativno budžetiranje. No, Grad Sisak ove je godine otišao korak dalje i izradio posebnu, prvu i jedinstvenu u Hrvatskoj, aplikaciju putem koje građani s nekoliko klikova predlažu raspodjelu proračunskih stavki i sredstava. Aplikaciju je pregledalo preko tri tisuće građana, a njih 350 uputilo je prijedloge koje je gradonačelnica kroz devet amandmana ugradila u proračun za 2018.

Od pionirskog pokretanja projekta participativnog budžetiranja u gradu Porto Alegre (koji sa širom okolicom broji oko 4 milijuna stanovnika) prošlo je 27 godina. Lokalna vlast tog brazilskog grada tada je počela slušati svoje građane te se odlučila da dio gradskog proračuna urede sami građani, odnosno krajnji korisnici usluga za koje su namijenjena proračunska sredstva. Od tada, broj gradova koji se barem u nekoj mjeri odlučio za ovu demokratsku inovaciju neprestano se povećava, i po nekim izvorima trenutno participativno budžetiranje funckionira u preko 1.000 svjetskih gradova i organizacija. Isto tako, koliko se gradova odlučuje za ovaj projekt, toliko se i različitih modela participativnog budžetiranja javlja. Ipak, suština ostaje ista: pad povjerenja građana u institucije vlasti, ali i u politiku kao takvu, nastoji se pomoću elemenata transparentnosti, učinkovitosti, te na kraju, demokratičnosti vratiti na razinu potrebnu za zadovoljavajuće funkcioniranje lokalne samouprave.

Participativno se budžetiranje tako odnosi na izravno te aktivno uključivanje građana u donošenje odluka vezanih uz lokalni proračun, tj. uz dio koji rijetko prelazi 20 do 30 posto proračuna (odnosno, radi se o dijelu koji se odnosi na različita izravna izdvajanja građanima). Na taj se način, osim izlaska na izbore svake četiri godine, građanima omogućuje aktivno sudjelovanje u političkom životu lokalne zajednice.

Gdje je u ovoj priči Hrvatska? Pravni okviri za participativno budžetiranje neosporno postoje – odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predviđaju mogućnost „neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnih zborova građana“, kao i pravo predlaganja donošenja određenog akta predstavničkom tijelu. Usto, postoji i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata čiji je krajnji cilj „olakšati interakciju s građanima i predstavnicima zainteresirane javnosti u demokratskom procesu, te potaknuti aktivnije sudjelovanje građana u javnom životu“. Međutim, posljednje istraživanje o transparentnosti i odgovornosti jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj nije ostavilo pozitivan dojam. Istraživale su se teme poput razine javnosti sjednica vijeća, javnosti rada i odluka jedinica lokalne samouprave, primjena Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s organizacijama civilnog društva te izravna participacija građana u odlučivanju. Ipak, istraživanje je ostavilo priličan prostor za napredak, a taj bi napredak svakako bio moguć upravo putem participativnog budžetiranja.

Pazin prvi otvorio proračun građanima

Iako već od listopada, dok se pripremaju gradski proračuni, većina gradova otvara javne rasprave i savjetovanja te na svojim službenim stranicama poziva građane da se svojim prijedlozima i primjedbama uključe u kreiranje proračuna, tek su Pazin, Pula, Karlovac, Mali Lošinj i Rijeka zasad prepoznati kao gradovi koji zadovoljavaju minimalne kriterije participativnog budžetiranja. Treba napomenuti kako su i ranije postojale određene inicijative kojima je namjera bila uključivanje građana u kreiranja proračuna, no Pazin, kao prvi u Hrvatskoj, postaje grad koji na jasan i vidljiv način aktivno uključuje svoje stanovnike u kreiranje proračuna. U partnerstvu s GONG-om, a kao dio EU projekta, Grad Pazin je prije tri godine krenuo s projektom PAZI(N) PRORAČUN! tako što je građanima ponuđeno da sami odluče u što će u proračunu za 2015. utrošiti 300 tisuća kuna namijenjenih za male komunalne akcije.

Projekt Pazi(n) proračun! i danas je više nego aktivan, a iz gradske uprave planiraju građane još više uključiti u kreiranje proračuna tako što će se poduplati iznos u proračunu o kojem će oni direktno odlučivati. U 2018. u Pazinu naime planiraju u projekt uključiti 6 od 12 mjesnih odbora kojima bi se na raspolaganje dalo ukupno 600 tisuća kuna, odnosno 100 tisuća kuna po mjesnom odboru. Godinu nakon, u projekt bi se uključilo preostalih šest mjesnih odbora s istim iznosom, naglašavaju iz Pazina.

Može se reći kako je upravo Pazin bio poticaj ostalima koji su se, putem projekta financiranog od strane Europske unije, također odlučili za model participativnog budžetiranja. Tako su se Pula, Karlovac i Mali Lošinj sa svojim udrugama civilnog društva odlučili za povećanje razine transparentnosti lokalnih proračuna te participaciju građana u odlučivanju u javnim financijama, a sve kroz prizmu načela dobrog upravljanja kod lokalnih vlasti.

„Riječ je o procesu koji izravno uključuje građane u donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje proračuna uz uvjet da su o tome prethodno raspravljali i predlagali te glasali o prioritetima javne potrošnje. Osim što pridonosi osjećaju zajedničkog vlasništva, on također jača demokraciju te podiže transparentnost u smislu povjerenja građana u politiku, a cilj je stvaranje partnerskog odnosa između građana, izabranih predstavnika i lokalnih službenika“, naglašavaju iz Malog Lošinja.

No, kako je to u praksi? „Do sada se kroz projekt realiziralo uređenje vježbališta na otvorenom s nabavkom sprava, ali i niz manjih investicija. Godišnji iznos koji je Grad imao za projekt [stavku participativnog budžetiranja] bio je 180 tisuća kuna. Interes građana nije bio prevelik, međutim, smatramo da je to nešto na čemu treba raditi. Stoga smo i ove godine, iako je projekt Participativnog budžetiranja završio, objavili na našim službenim stranicama prijedlog proračuna s pozivom građanima na javno predstavljanje istog, te s molbom za dostavom ideja i sugestija koje bismo kasnije uvrstili u proračun prije njegova donošenja“, zaključuju iz Malog Lošinja.

Nakon što je projekt participativnog budžetiranja završio i u Karlovcu, ostavio je za sobom dobru praksu uključivanja građana u odlučivanje o proračunu.

Građane treba educirati i probuditi im interes

„S ciljem da se građani aktivno uključe u kreiranje gradskog Proračuna, prijedlog Nacrta proračuna dali smo na Javnu raspravu koja je bila otvorena do 8. studenog 2017., a građanima je bio dostupan i preko web stranice Grada Karlovca. Želja nam je bila da se zaista svatko uključi svojim prijedlogom i mišljenjem. Nacrt prijedloga Proračuna za 2018. godinu koncipiran je temeljem dvosmjerne, kontinuirane i direktne komunikacije. Gradonačelnik je sa suradnicima obišao gradske četvrti i mjesne odbore, dok je još bio predsjednik Gradskog vijeća 2016./2017. , njih ukupno 38, a tijekom obilaska građani su iskazali svoje potrebe, od sitnih komunalnih projekata do određenih velikih investicijskih projekata. Na tim organiziranim sastancima s mjesnim odborima i gradskim četvrtima, na kojima je sudjelovalo više od 1000 ljudi, direktno smo razgovarali o svim komunalnim i društvenim potrebama“, poručuju iz grada Karlovca.

Što se tiče konkretnijih pothvata, naglašavaju sljedeće: „Bez obzira na broj pristiglih primjedbi i prijedloga na Nacrt prijedloga Proračuna Grada Karlovca za 2018. godinu, javne rasprave pokazale su se dobre i korisne, samim time što takvim načinom komunikacije obavljanje aktivnosti Grada Karlovca postaje transparentnije i dostupnije svakom građaninu. Upravo radi tako direktne komunikacije s našim gradskim četvrtima i mjesnim odborima, realiziran je i projekt KAkvart koji za cilj ima realiziranje malih i velikih komunalnih projekata u gradskim četvrtima i mjesnim odborima. Projekt se pokazao kao dodana vrijednost upravo radi volonterske uključenosti svih, a sve za dobrobit i korist čitave lokalne zajednice“.

Grad koji je također istaknut u promoviranju modela participativnog budžetiranja svakako je Rijeka. Tako građani Rijeke mogu sudjelovati u planiranju, donošenju i korištenju proračunskih sredstava, i to kroz tri modela: male komunalne akcije (manji komunalni radovi na područjima mjesnih odbora koji se provode prema prijedlozima građana, s ciljem podizanja kvalitete življenja građana), program lokalnog partnerstva (neposrednim sudjelovanjem građana, udruga i mjesnih odbora u suradnji s gradom Rijekom brže i ekonomičnije zadovoljavanje dijela potreba stanovnika uređenjem manjih javnih površina – dječja igrališta, drvoredi, neuređene zelene površine), te kroz edukativnu proračunsku igru (upoznavanje s godišnjim gradskim proračunom i aktivno sudjelovanje u kreiranju budućeg proračuna). Usto, građani svoje prijedloge vezane uz proračun mogu predložiti ispunjavajući online obrazac za sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna.

Sisak: Čak 350 amandmana građana

U priči o participativnom budžetiranju ove se godine definitivno istaknuo i najveći iskorak napravio Grad Sisak, kao prvi grad koji je izradio posebnu aplikaciju - Moj gradski proračun putem koje je građanima omogućeno aktivno sudjelovanje u kreiranju proračuna za 2018. godinu. Aplikacija je jedinstvena u Hrvatskoj, a proizvod je sisačke firme Curious Cat.

Iako zakon predviđa da o godišnjem financijskom planu odlučuje isključivo Gradsko vijeće Grada Siska, gradonačelnica Kristina Ikić Baniček istaknula je kako želi čuti i mišljenje građana o proračunu za sljedeću godinu te je pozvala sve građane da se uključe u ovu javnu raspravu.

'Cilj aplikacije Moj gradski proračun je uključivanje što većeg broja naših sugrađana u planiranje i izradu temeljnog financijskog dokumenta koji grad Sisak donosi. Iskoristili smo široku rasprostranjenost interneta kao najpraktičniji komunikacijski kanal jer od Siščana zahtijeva najmanje vremena i angažmana, a zauzvrat nudi potpunu transparentnost i informiranost', kazala je Kristina Ikić Baniček.

Rezultat je, kaže, opravdao ideju jer je s aplikacijom upoznato više od 10 tisuća građana (ovo je podatak samo za Facebook), njih više od 3 tisuće su pregledali i proučili prijedlog proračuna, a 346 građana je poslalo svoje amandmane, odnosno prijedloge na proračun temeljem kojih je gradonačelnica na kraju izašla s devet dodatnih amandmana koji su ugrađeni u konačni proračun izglasan na Gradskom vijeću.

No, što je zapravo toliko posebno u ovom slučaju grada Siska?

„Posebnost ovog aplikativnog rješenja je preglednost proračunskih stavki i interaktivnost s građanima. Naime, umjesto da smo objavili proračun u integralnom obliku, kakav se usvaja na Gradskom vijeću, on je pojednostavljen i prezentiran kroz projekte koji se planiraju financirati sljedeće godine. Umjesto nerazumljivih stavki koje se u originalu zovu "potrošni materijal" ili npr. "ostalo" iza svake stavke je naveden konkretan projekt na koji se odnosi ili je stavka objašnjena s par popratnih riječi. Druga posebnost je što korisnike aplikacije navikavamo na odgovorno planiranje. Dakle, umjesto da oni mogu reći što bi povećali ili smanjili oni su, da bi njihov prijedlog mogao biti poslan, morali za točan iznos za koji stavke povećavaju neke druge stavke smanjiti“.

Iako je praksa participativnog odlučivanja u Hrvatskoj još uvijek u povojima i svodi se na tek nekoliko gradova, njihovi primjeri, te sve dostupnija pametna rješenja i aplikacije poput one koju je ove godine lansirao Grad Sisak, pokazuju da je ono itekako izvedivo. Za očekivati je stoga da će u narednim godinama sve veći broj gradova umjesto 'pro forme' poziva i kompliciranih procedura koji građane više odbijaju nego privlače, građane doista aktivno uključiti i omogućiti im da na jednostavan način sudjeluju u odlučivanju kako će se trošiti njihov novac. (gradonačelnik.hr)