Hrvatska je u 25 godina imala 236 prijevremenih lokalnih izbora

Najviše prijevremenih izbora – 156 – provedeno je u općinama, 72 u gradovima i 8 u županijama. Godišnje je to 9,8 prijevremenih ili dopunskih lokalnih izbora diljem Hrvatske što, s obzirom na broj od 576 jedinica lokalne samouprave, predstavlja doista vrlo mali udio. Kad su u pitanju gradovi, najviše izbora – četiri – provedeno je u Visu, a slijede Vrgorac, Velika Gorica i Orahovica s po tri...

Nedavno usvojene zakonske izmjene usmjerene na djelovanje načelnika, gradonačelnika i župana u svojim lokalnim zajednicama neupitno su privukle pažnju svih relevantnih aktera – 32 odredbe koje „kroje“ novi Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na samom su početku kolokvijalno nazvane „Lex šerif“. Dok je stav odgovornog resora na čelu s ministrom Kuščevićem bio vrlo jasan, struka je vrlo žustro reagirala na nove zakonske izmjene.

Prvenstveno je tome tako zbog „najzvučnije“, ali i najvažnije izmjene koja se odnosi na (ne)mogućnost smjenjivanja načelnika, gradonačelnika i župana zbog pravovremenog neizglasavanja proračuna kojeg upravo izvršni čelnici i predlažu. S jedne strane, viši stupanj političke stabilnosti, tj, smanjeni broj učestalih prijevremenih izbora, najčešće je obrazloženje zagovaratelja novih izmjena Zakona, dok su, s druge strane, „učvršćivanje“ vlasti te izgledna nesmjenjivost načelnika, gradonačelnika i župana najupečatljiviji elementi prigovora protivnika Zakona nazvanog (vidljivo zašto) „Lex šerif“.

Iz tog razloga, u ovom će tekstu naglasak biti stavljen na toliko spominjanu političku stabilnost, odnosno broj prijevremenih (i dopunskih izbora) u Hrvatskoj. Podaci korišteni u analizi prijevremenih i dopunskih izbora za jedinice lokalnih samouprava temelje se na objavama iz Narodnih novina, tj. na Vladinim Odlukama o raspisivanju izbora, a u razdoblju od održavanja prvih lokalnih izbora nakon osamostaljenja 1993. godine pa sve do održavanja posljednjih, onih u 2017. godini. Analiza prijevremenih i dopunskih izbora sadržana je u dva dijela – prvi se odnosi na razdoblje od 1993. do 2009. godine (prvi lokalni izbori na kojima su načelnici, gradonačelnici i župani birani izravno, a ne natpolovičnom većinom u vijeću), dok se drugi dio odnosi na razdoblje od lokalnih izbora 2009. godine pa do posljednjih lokalnih izbora, održanih 2017. godine.

Prijevremeni i dopunski lokalni izbori u općinama i gradovima od 1993. do 2009.

U razdoblju od lokalnih izbora održanih 1993. godine pa do lokalnih izbora iz 2009. nekoliko je puta mijenjan izborni model biranja članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Redovni lokalni izbori 1993. i 1997. godine provedeni su prema segmentiranom ili kombiniranom izbornom modelu, što je značilo da se na lokalnim izborima 1993. godine polovica članova predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave birala pravilom relativne većine u jednom krugu u jednomandatnim izbornim jedinicama, dok se druga polovica birala prema razmjernom sustavu tako da je područje cijele jedinice lokalne samouprave činilo jednu izbornu jedinicu. Jedina razlika u izborima 1993. i 1997. je brojčani odnos između većinskog i razmjernog segmenta – tako su se na lokalnim izborima 1997. godine tri četvrtine predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave birale prema razmjernom sustavu, a preostala četvrtina prema većinskom sustavu. Nakon toga, 2001. godine, postojeći je izborni model promijenjen u razmjerni sustav, te se od tada tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave biraju proporcionalnom izbornom metodom u kojoj cijelo područje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čini jednu izbornu jedinicu. Prvi su izbori prema ovom modelu održani u svibnju 2001., a ista su zakonska rješenja zadržana i pri izborima u svibnju 2005. godine.

U tom razdoblju, od lokalnih izbora 1993. pa do onih 2009. godine, provedeno je 152 prijevremenih i/ili dopunskih lokalnih izbora, što znači da se radi o 9,5 izbora godišnje u četrnaestogodišnjem razdoblju. Gledano po izbornim ciklusima, u izbornom ciklusu 1993. – 1997. broj prijevremenih i dopunskih izbora iznosi 22, u izbornom ciklusu 1997. – 2001. provedeno je 55 izbora, u izbornom ciklusu 2001. – 2005. Vlada je raspisala 45 prijevremenih ili dopunskih izbora, a u izbornom ciklusu 2005. – 2009. provedeno je 30 prijevremenih ili dopunskih lokalnih izbora.

U gledanom razdoblju, od 152 prijevremenih i/ili dopunskih lokalnih izbora, 48 ih je provedeno u gradovima (31,5%), 98 u općinama (64,4%) te 6 na razini županija (4,1%). Najveći broj prijevremenih ili dopunskih lokalnih izbora za članove Gradskih vijeća provedeno je u gradu Visu i to četiri puta (1997., 1998., 2001. te 2005.). Tri puta takvi su izbori provedeni u Velikoj Gorici (1995., 2000. i 2006.) i Orahovici (1997., 2001., i 2003.), a po dva puta u Vrbovcu (1995. i 2000.), Zagrebu (1995. i 2000.), Makarskoj (1997. i 2002.) i Osijeku (2007. i 2008). U ostalim gradovima ponovljeni ili dopunski lokalni izbori provedeni su samo jednom, a to su gradovi Sveti Ivan Zelina (1995.), Zaprešić (1995.), Jastrebarsko (1995.), Omiš (1996.), Pregrada (1997.), Trogir (1999.), Garešnica (1999.), Beli Manastir (1999.), Kutina (2000.), Otočac (2000.), Ivanić Grad (2000.), Samobor (2000.), Nova Gradiška (2000.), Nin (2000.), Bakar (2000.), Slatina (2000.), Petrinja (2000.), Rab (2000.), Obrovac (2001.), Križevci (2001.), Dubrovnik (2001.), Novigrad (2003.), Virovitica (2003.), Šibenik (2004.), Biograd na Moru (2004.), Požega (2004.), Metković (2004.), Hrvatska Kostajnica (2006.), Bakar (2006.) i Slavonski Brod (2007.).

Prijevremeni ili dopunski izbori u gradovima od 1993. do 2009. godine

Grad

Broj provedenih izbora

Godina

Vis

4

1997., 1998., 2001., 2005.

Velika Gorica

3

1995., 2000., 2006.

Orahovica

3

1997., 2001., 2003.

Vrbovec

2

1995., 2000.

Zagreb

2

1995., 2000.

Makarska

2

1997., 2002.

Osijek

2

2007., 2008.

Sveti Ivan Zelina

1

1995.

Zaprešić

1

1995.

Jastrebarsko

1

1995.

Omiš

1

1996.

Pregrada

1

1997

Trogir

1

1999.

Garešnica

1

1999.

Beli Manastir

1

1999.

Kutina

1

2000.

Otočac

1

2000.

Ivanić Grad

1

2000.

Samobor

1

2000.

Nova Gradiška

1

2000.

Nin

1

2000.

Bakar

1

2000.

Slatina

1

2000.

Petrinja

1

2000.

Rab

1

2000.

Obrovac

1

2001.

Križevci

1

2001.

Dubrovnik

1

2001.

Novigrad

1

2003.

Virovitica

1

2003.

Šibenik

1

2004.

Biograd na Moru

1

2004.

Požega

1

2004.

Metković

1

2004.

Hrvatska Kostajnica

1

2006.

Bakar

1

2006.

Slavonski Brod

1

2007.

Godina u kojoj je provedeno najviše prijevremenih ili dopunskih lokalnih izbora za članove Gradskih vijeća svakako je 2000., kada ih je održano čak trinaest. Šest je takvih izbora provedeno 1995. godine, petero 2001. godine, četiri 1997. i 2004. godine, troje 1999., 2003. i 2006. godine, dvoje izbora u 2007. godini te jedni u 1996., 1998., 2002., 2005. i 2008. godini.

Prijevremeni i dopunski lokalni izbori u općinama i gradovima od 2009. do 2017.

Veoma važna inovacija koja je po prvi put primijenjena na lokalnim izborima 2009. godine svakako je izravan izbor općinskih načelnika, gradonačelnika te župana – 2007. godine donesen je Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prema kojem se nositelji izvršnih ovlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave biraju neposredno, sustavom apsolutne većine u kojem cijelo područje jedinice samouprave čini jednu izbornu jedinicu. Tako je za općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana izabran onaj kandidat koji u prvom krugu osvoji više o 50% glasova birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat u prvom krugu ne dobije potrebnu većinu, održava se drugi krug izbora u kojem sudjeluju dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu izbora, a izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača. Osim toga, ostalih izmjena nije bilo te su se članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave birali na isti način kao i do tada.

U razdoblju od lokalnih izbora 2009. godine pa do posljednje održanih lokalnih izbora 2017. godine Vlada je svojim Odlukama raspisala 84 prijevremenih i/ili dopunskih lokalnih izbora, što – ako se gleda na godišnjoj razini – iznosi 10,5 prijevremenih ili dopunskih izbora godišnje, a u razdoblju od osam godina. Ako se promatra na razini izbornih ciklusa, može se reći kako je u izbornom ciklusu 2009. – 2013. provedeno 32 prijevremenih ili dopunskih izbora, a u izbornom ciklusu 2013. – 2017. 52 prijevremenih ili dopunskih lokalnih izbora.

U ovom razdoblju, od raspisanih 84 prijevremenih i/ili dopunskih lokalnih izbora, 24 ih je provedeno u gradovima (28,5%), 58 u općinama (69%) te 2 na razini županija (2,5%). Od toga, tri puta su prijevremeni ili dopunski lokalni izbori provedeni u gradu Vrgorcu (2014., 2015. i 2016.), po dva puta u Korčuli (2011. i 2015.), Vukovaru (2011. te 2014.) i Glini (2014. i 2015.), a jednom u Varaždinu (2011.), Iloku (2012.), Đurđevcu (2014.), Kutjevu (2014.), Slunju (2014.), Dubrovniku (2015.), Ninu (2015.), Svetom Ivanu Zelini (2015.), Rabu (2015.), Pagu (2015.), Hvaru (2015.), Omišu (2015.), Zlataru (2015.), Novoj Gradišci (2016.) te Novalji (2016.).

Prijevremeni ili dopunski izbori u gradovima od 2009. do 2017. godine

Grad

Broj provedenih izbora

Godina

Vrgorac

3

2014., 2015., 2016.

Korčula

2

2011., 2015.

Vukovar

2

2011., 2014.

Glina

2

2014., 2015.

Varaždin

1

2011.

Ilok

1

2012.

Đurđevac

1

2014.

Kutjevo

1

2014.

Slunj

1

2014.

Dubrovnik

1

2015.

Nin

1

2015.

Sveti Ivan Zelina

1

2015.

Rab

1

2015.

Pag

1

2015.

Hvar

1

2015.

Omiš

1

2015.

Zlatar

1

2015.

Nova Gradiška

1

2016.

Novalja

1

2016.

U ovom osmogodišnjem razdoblju, godina u kojoj je provedeno najviše prijevremenih ili dopunskih lokalnih izbora u gradovima svakako je 2015., kada ih je održano čak jedanaest. Šest je takvih izbora provedeno 2014. godine, troje 2011. i 2016. godine te jedni 2012. godini.

Prijevremeni i dopunski lokalni izbori u općinama i gradovima od 1993. do 2017.

Ako se analiza usmjeri na razdoblje od 24 godine, odnosno od lokalnih izbora 1993. godine pa do onih iz 2017. godine, u Hrvatskoj je provedeno 236 prijevremenih i/ili dopunskih lokalnih izbora, od čega na izbore u gradovima otpada 30,5% (72 provedenih izbora), na izbore u općinama otpada 66,1% (156 provedenih izbora) te na izbore županijske razine 3.4% (8 provedenih izbora).

U ovom dvadesetčetverogodišnjem razdoblju najviše je prijevremenih lokalnih izbora održano u gradu Visu, čak 4, a slijede ga gradovi Vrgorac, Velika Gorica i Orahovica s po 3, te Korčula, Vukovar, Glina, Vrbovec, Zagreb, Makarska, Osijek, Sveti Ivan Zelina, Omiš, Nova Gradiška, Nin, Rab i Dubrovnik s po 2 prijevremenih ili dopunskih lokalnih izbora.

Prijevremeni ili dopunski izbori u gradovima od 1993. do 2017. godine

Grad

Broj provedenih izbora

Godina

Vis

4

1997., 1998., 2001., 2005.

Vrgorac

3

2014., 2015., 2016.

Velika Gorica

3

1995., 2000., 2006.

Orahovica

3

1997., 2001., 2003.

Korčula

2

2011., 2015.

Vukovar

2

2011., 2014.

Glina

2

2014., 2015.

Vrbovec

2

1995., 2000.

Zagreb

2

1995., 2000.

Makarska

2

1997., 2002.

Osijek

2

2007., 2008.

Sveti Ivan Zelina

2

1995., 2015.

Omiš

2

1996., 2015.

Nova Gradiška

2

2000., 2016.

Nin

2

2000., 2015.

Rab

2

2000., 2015.

Dubrovnik

2

2001., 2015.

Zaprešić

1

1995.

Jastrebarsko

1

1995.

Pregrada

1

1997

Trogir

1

1999.

Garešnica

1

1999.

Beli Manastir

1

1999.

Kutina

1

2000.

Otočac

1

2000.

Ivanić Grad

1

2000.

Samobor

1

2000.

Bakar

1

2000.

Slatina

1

2000.

Petrinja

1

2000.

Obrovac

1

2001.

Križevci

1

2001.

Novigrad

1

2003.

Virovitica

1

2003.

Šibenik

1

2004.

Biograd na Moru

1

2004.

Požega

1

2004.

Metković

1

2004.

Hrvatska Kostajnica

1

2006.

Bakar

1

2006.

Slavonski Brod

1

2007.

Varaždin

1

2011.

Ilok

1

2012.

Đurđevac

1

2014.

Kutjevo

1

2014.

Slunj

1

2014.

Pag

1

2015.

Hvar

1

2015.

Zlatar

1

2015.

Novalja

1

2016.

Ako se analizira cjelokupno razdolje od lokalnih izbora provedenih 1993. godine, pa do onih prošlogodišnjih, godina u kojoj je provedeno najviše prijevremenih i dopunskih lokalnih izbora je 2000., kada je provedeno ukupno 23 prijevremenih i dopunskih lokalnih izbora na razini cijele Hrvatske. Prije toga, 1995. godine, provedeno je ukupno 21 prijevremenih i dopunskih lokalnih izbora, da bi 2015. bilo provedeno njih ukupno 20. Godine koje se također ističu visokim broje prijevremenih i dopunskih lokalnih izbora su 2014., kada ih je provedeno 18, te 2003. godina u kojoj je održano 17 takvih izbora.

Za kraj, pogledom na predstavljenu analizu prijevremenih i dopunskih lokalnih izbora u Hrvatskoj u razdoblju od 1993. pa do 2017. godine, može se reći kako se usvojene zakonske izmjene koje „kroje“ novi Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne mogu „pravdati“ dosadašnjom političkom nestabilnošću, ili – bolje rečeno – željom za što većom političkom stabilnošću. Naime, ako se u obzir uzme gledano razdoblje od 24 godine (i 236 provedenih prijevremenih i dopunskih izbora), analizom se može ustvrditi kako je godišnje provedeno 9,8 prijevremenih ili dopunskih lokalnih izbora diljem Hrvatske što, s obzirom na broj od 576 jedinica lokalne samouprave, zaista predstavlja vrlo mali udio.

Matej Sever

Gradonačelnik.hr

prijevremeni izbori, lokalni izbori, lex šerif, zakon o lokalnoj samoupravi