INTERVJU Kristina Ikić Baniček

Nastavljamo s politikom štednje i podizanja standarda građana!

Ovo je prvi proračun u kojem su direktna socijalna davanja premašila osam milijuna kuna, a za gospodarstvo izdvajamo 5,5 milijuna kuna. Uz poznati program Sisački poduzetnik, kojim subvenciju dobivaju svi koji ulažu, a imaju minimalno 50 posto zaposlenih Siščana među svojim radnicima, podupirat ćemo i start up-ove, žene poduzetnice, kao i osvajanje novih tržišta

Grad Sisak među prvima je usvojio proračun za 2018. godinu, i to uz izravno sudjelovanje građana koji su putem posebne aplikacije, prve i jedine takve u Hrvatskoj zasad, mogli s nekoliko klikova mišem izravno predlagati preraspodjelu proračunskog novca po projektima i mjerama. Što će iduća proračunska godina donijeti građanima Siska i koji su ključni projekti kojima planira obilježiti prvu godinu svog drugog mandata, gradonačelnica Kristina Ikić Baniček objašnjava u intervjuu za gradonačelnik.hr.

Gđo Ikić Baniček, Sisak je među prvim gradovima u zemlji koji su usvojili proračuna za 2018. Koje su njegove temeljne odrednice?

- Proračun je usvojen 1.prosinca nakon dvotjedne javne rasprave u kojoj su mogli sudjelovati svi građani Siska. Ja nikada ne čekam zadnje dane godine, niti se izradi proračuna pristupa navrat-nanos. To je temeljni dokument kojim se trasira put razvoja grada i ne treba mu pristupiti kao da je to samo formalna obveza koju treba odraditi. Proračun za 2018. godinu nastavlja politiku štednje uz istovremena značajna ulaganja u dizanje standarda građana, kada je u pitanju komunalna infrastruktura, sport i kultura. Ovo je prvi proračun u kojem su direktna socijalna davanja premašila osam milijuna kuna što je prije svega posljedica uskrsnice za umirovljenike, koja se prvi puta nalazi u samom proračunu, s obzirom da smo uskrsnicu za prošli Uskrs isplatili temeljem rebalansa.

Hoće li se, i po čemu, proračun za 2018. bitnije razlikovati u odnosu na ovogodišnji?

- Hoće. Proračun za 2017. poseban je bio po tome što smo praktički u jednoj proračunskoj godini završili gradnju Bazena Caprag i financirali temeljni kapitalni projekt grada za koji je inače u praksi ostalih gradova potrebno minimalno četiri godine, Ledenu dvoranu Zibel. U 2018. ćemo završiti taj kapitalni projekt no otvara nam se, u financijskom smislu, drugi jednako veliki projekt, Holandska kuća, vrijedna 28 milijuna kuna. Ipak, s obzirom da glavnina sredstava za Holandsku kuću dolazi iz Bruxellesa imamo puno više prostora za ulaganje u komunalnu infrastrukturu i otvaranje novih kapitalnih projekata poput novog vrtića Sunce na Brzaju i gradnje vrtića Galdovo te nove sportske dvorane, koju gradimo na Zelenom Brijegu.

Uspjeli ste stabilizirati gradske financije, nemate više dugova, u plusu ste... Hoće li, i na koji način, građani u idućoj godini osjetiti ove pozitivne rezultate? Hoćete li povećavati izdvajanja koja se tiču direktno građana?

- Sva ulaganja sredstava iz gradskog proračuna tiču se direktno građana, inače ne bi imali nikakvog smisla. Stabilizirali smo proračun zahvaljujući više čimbenika. Osim ušteda, ključnu ulogu ima povećani prihod od poreza na dohodak, koji je posljedica sve veće zaposlenosti Siščana. Kod ulaganja uvijek treba voditi računa o ravnoteži između projekata koji značajno dižu komunalni standard uskog dijela građana kojih se direktno tiču, npr. kanalizacija ili parkinga te novog asfalta u pojedinoj ulici, i ulaganja u uređenje grada ili npr. u sportske objekte u kojima mogu uživati svi građani Siska.

Većina gradova, na različite načine, poziva građane i pokušava ih uključiti u kreiranje proračuna, no Grad Sisak tu je otišao puno dalje sa svojom aplikacijom Moj gradski proračun putem koje građani direktno, na vrlo jednostavan način mogu sami predlagati raspodjelu gradskog novca. Koliko ste zadovoljni odazivom građana, koliko ih se zaista uključilo u kreiranje proračuna, i koliko su njihovi prijedlozi uvaženi u konačnom nacrtu proračuna?

- S prijedlogom proračuna se preko naše aplikacije upoznalo 4.000 Siščana, a svoje prijedloge za amandmane je poslalo njih 350. Na temelju prijedloga građana, koji su transparentno objavljeni nakon provedene javne rasprave, sastavila sam devet amandmana, koji su postali sastavni dio prijedloga proračuna i koji su usvojeni na Gradskom vijeću.

Koliko ste zadovoljni poduzetničkom slikom grada i efektima koje ste ostvarili dosadašnjim izdvajanjem i poticanjem poduzetnika?

- Poduzetničkom slikom grada nisam zadovoljna jer se najavljena ulaganja sporo ili nikako realiziraju. Navikla sam na puno brži tempo realizacije projekata nego što to vidim od poduzetnika u Sisku, koji su najavili značajne investicije, ali kao da ih nešto koči. Pomogli smo najviše što možemo osiguranjem novih izvora financiranja što su mnogi poduzetnici već iskoristili. Osigurali smo u suradnji s komercijalnim bankama najpovoljniju kreditnu liniju na tržištu i tvrtke ju samo trebaju znati iskoristiti.

Kakav je plan za 2018., koje mjere i kolika izdvajanja planirate za poticanje poduzetništva?

- U 2018. ćemo uz poznati program Sisački poduzetnik, kojim subvenciju dobivaju svi koji ulažu, a imaju minimalno 50 posto zaposlenih Siščana među svojim radnicima, podupirati i start up-ove, žene poduzetnice, kao i osvajanje novih tržišta. Gledajući ukupno subvencije, financiranje gradskog inkubatora kao i oslobađanje komunalne naknade tvrtki koje počinju s poslovanjem te druge mjere ulaganje direktno u gospodarstvo iznosi 5,5 milijuna kuna.

Koliko, u planiranju projekata za iduću godinu, računate na EU fondove i koji su ključni projekti koje planirate realizirati sredstvima iz EU-a?

- U proračun smo ugradili očekivane prihode za gradnju Holandske kuće i Centra izvrsnosti i kreativne industrije za koje je Sisak osigurao sredstva Europske unije u iznosu od 28 milijuna kuna. Naravno, tu su i projekti regionalnog razvoja i energetske učinkovitosti koje ćemo provoditi zavisno od odobrenih sredstava, što međutim ide puno sporije nego što smo se nadali.

Nakon izbora ste najavili promjene u nekim gradskim sustavima, odnosno trgovačkim društvima u vlasništvu grada. Jeste li već pokrenuli te procese i što točno želite postići?

- Proveli smo natječaje za nove direktore u četiri trgovačka društva i imenovali najkvalitetnije kandidate. To je bio tek prvi korak. Angažirali smo uglednu konzultantsku tvrtku BDO da napravi analizu u svim tvrtkama u vlasništvu Grada te predlože sveobuhvatan plan reorganizacije i racionalizacije poslovanja. Ne želim stručnjacima nametati zaključke unaprijed, ali vjerujem da postoji veliki prostor za objedinjavanjem zajedničkih djelatnosti i veliki prostor za dodatnu uštedu u poslovanju.

Jeste li, s obzirom na dosta šaroliki stranački sastav i odnose snaga, zadovoljni suradnjom s Gradskim vijećem i njegovim funkcioniranjem? Uspijevate li se dogovoriti oko gradskih prioriteta?

- Za razliku od prošle četiri godine, kada dio Gradskog vijeća nije zanimao razvoj Siska već su se bavili podmetanjima i smicalicama, tek ove godine vidim kako treba i može funkcionirati partnerska suradnja različitih opcija u Vijeću. SDP i Most zapravo do sada nisu imali suštinskih razlika u stavovima, jedino u čemu se razlikujemo je prema tome koje razvojne prioritete stavljamo u prvi plan. Međutim, oko toga vrlo lako postižemo dogovor na partnerskim osnovama jer nema podmetanja i skrivenih planova, što sam u prošlom mandatu doživjela prvenstveno od HNS-a.

U svim našim analizama već ste se etablirali kao najštedljivija gradonačelnica, odnosno Sisak kao najštedljiviji Grad kada je u pitanju reprezentacija, a među najštedljivijima ste i kada se gledaju troškovi službenih putovanja. No, najviše ste ustvari uštedjeli na javnim nabavama, toliko da ste uspjeli sanirati gradske dugove bez ikakvih poskupljenja za građane. Koji je Vaš recept, kako ostvariti idealan balans i biti štedljiv, a s druge strane ulagati u projekte koji donose razvoj grada i bolju kvalitetu života građana?

- Prve dvije godine mandata smo morali radili velike greške u procjeni vrijednosti građevinskih radova jer smo uzimali kao referentne cijene postignute u prethodnom razdoblju za vrijeme HDZ-a. U pravilu skoro svaka javna nabava je ispala minimalno 33 posto jeftinija od procjene utemeljene na cijenama koje je plaćao HDZ tako da nam je ostajalo više novca neutrošeno nego što smo planirali. Sada smo uspostavili ravnotežu i obavimo otprilike 40 posto više radova za istu cijenu koja se plaćala prije više od četiri godine. To je daleko najveća ušteda u sustavu, no nije jedina. Idealan balans je kada građani vlastitim očima vide očigledan napredak, a istovremeno nisu kroz poreze i naknade ili komunalne račune osjetili da plaćaju i jednu jedinu lipu više. Prije to nije bio slučaj.

Grad Sisak početkom je godine, među prvima u Hrvatskoj, uveo gradsku blagajnu na kojoj građani mogu plaćati račune bez provizije i vrlo brzo se pokazalo da se povećala naplata računa u Gradu. Kakvi su efekti nakon više od pola godine?

- Puni efekt gradske blagajne pokazale su nakon što smo uveli mogućnost plaćanja i ostalih računa, a ne samo gradskih. Siščani su odlično prihvatili gradske blagajne, koje se nalaze na gradskim tržnicama te štede na uslugama platnog prometa. U studenom je na gradskim blagajnama plaćeno računa u vrijednosti 1,4 milijuna kuna, a Gradu su se blagajne isplatile samo zahvaljujući tome da smo povećali naplatu potraživanja, a time i likvidnost komunalnih društava.

Među zanimljivijim projektima ove godine u Gradu Sisku je i projekt zdrave hrane u školama, pa ste proglašeni prvim 'gradom zdrave dječje' prehrane u Hrvatskoj. Što to točno znači?

- Uložili smo sredstva u školske kuhinje kako bi u svim školama što je više moguće izjednačili standard prehrane učenika. Preko 85 sisačkih učenika koristi školsku kuhinju koju u najvećoj mjeri financira Grad iz proračuna. Roditelju sudjeluju sa 100 kuna mjesečno, a ako nisu financijski u stanju, onda razrednici bez ikakve papirologije prijavljuju ukupni broj učenika koji imaju pravo na besplatni obrok u školi. Osim toga, gradska tržnica od certificiranih proizvođača voća i povrća iz okolice Siska otkupljuje svježe voće, povrće i tjesteninu koju dostavlja direktno s polja školskim i vrtićkim kuhinjama. Donijela sam odluku koju moraju ispoštovati sve škole i vrtići, da svaki obrok mora sadržavati barem jednu namirnicu svježeg voća ili povrća.

Jedan od novih projekata je i uvođenje građanskog odgoja u škole, po riječkom modelu. Kada će to krenuti i kakve efekte očekujete?

- Projekt je već krenuo provođenjem edukacije učitelja, a nastava kreće od naredne školske godine u petim razredima. Moramo osigurati djeci pristup sadržajima koji ih uče da se moraju međusobno uvažavati bez obzira na razlike i da je na njima odgovornost i obaveza da grade društvo u kakvom bi i sami željeli živjeti. Nažalost, u nastavnom sadržaju postoje elementi koji ih uče upravo suprotno. Pratit ćemo realizaciju programa i vjerujem da će uvođenje građanskog odgoja rezultirati usvajanjem stavova djece na koje svi, a posebno njihovi roditelji, mogu biti ponosni. (gradonačelnik.hr)

intervju, Kristina Ikić Baniček, Sisak