ANALIZA Podaci Ministarstva financija

Rekorderi izdvajanja za sport - Orahovica i Poreč

foto: Pexels

Orahovica sa 25,64 posto vodeći je Grad u 2018. godini po izdvojenim sredstvima  iz proračuna za sport. Riječ je o iznosu od oko 5,8 milijuna kuna. Orahovica je i jedini Grad kojem je taj udjel novca za sport veći od 20 posto. Sljedećih sedam, u njih top 10, izdvaja između deset i dvadeset posto, a preostala dva oko devet posto. Sa 1418,64 kuna po stanovniku izdvojenih za sport vodeći grad je Poreč, a slijedi ga još jedan istarski grad - Novigrad. Orahovica pripada kategoriji malog grada, a takvih je među prvih deset po izdvajanju za sport pet, tri su srednja grada i tek dva velika. Pokazuju to podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2018. godinu.

Danas se sport sve više veže za rekreaciju i zdravlje, pa se gradovi uključuju u izgradnju terena za vježbanje na otvorenom, a posebno se pažnja posvećuje djeci i njihovom potrebom za bavljenjem sportom već u ranoj dobi. Posebno je to došlo u prvi plan nakon niza istraživanja koja su pokazala da je pretilost u djece prevelika.

Program WHO-a za razdoblje od 2014. do 2019. i bazi podataka te organizacije  o prehrani, pretilosti i tjelesnoj aktivnosti u Europi napominje da se u Programu održivog razvoja do 2030. sport smatra važnim pokretačem održivog razvoja i prepoznaje njegova uloga za bolje zdravlje i obrazovanje kao i njegov doprinos miru, promicanju tolerancije, poštovanju i socijalnoj uključenosti te osnaživanju žena i mladih.

Prema ove godine izrađenoj strategiji Središnjeg državnog ureda za sport do 2026. godine, izrađeno je 66 mjera i 155 aktivnosti kako bi se ulaganja i važnost sporta pouspješilo. Napominju da se dodatne tjelesne aktivnosti najmlađih poput Univerzalne športske škole i Vježbaonice koje za učenike provodi Hrvatski školski sportski savez  trebaju nastaviti razvijati, ali i da je potrebno  poziciju redovite tjelesne aktivnosti adekvatnije institucionalno riješiti kroz  redovne i planirane nastavne i izvannastavne aktivnosti.

Iako EU izravno ne financira sport, ipak postoje neki programi i projekti koji se mogu neizravno financirati. Primjerice, kroz program ruralnog razvoja mogu se financirati sportski objekti ako su bitni za pojedino područje, ili se pak u njih može uložiti kroz energetsku obnovu. No, s obzirom na to da  Europski odbor regija često ističe važnost sporta za gospodarstvo, jer ta industrija predstavlja dva posto BDP-a u EU i zapošljava 3,5 posto zaposlenih u Europi, te da je  povezan s drugim aktivnostima kao što je inkluzivni ili sportski turizam, tehnologija, zdravlje..., postoje i sve glasniji zahtjevi da se poboljša pristup financijskim sredstvima EU-a za sport. A upravo iz razloga kako bi se regijama i gradovima omogućilo da osiguraju pristojnu sportsku infrastrukturu.

Takvo što dobro bi došlo i domaćim gradovima koji iz svojih proračuna moraju financirati najveći dio sportske infrastrukture i rad udruga. 

Analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2018. i istražili koliko gradovi izdvajaju za sport. A brojke kažu da je Grad Orahovica sa 25,64 posto vodeći u 2018. godini po izdvojenim sredstvima  iz proračuna za sport. Riječ je o iznosu od oko 5,8 milijuna kuna. Orahovica je i jedini Grad kojem je taj udjel novca za sport veći od 20 posto. Sljedećih sedam, u njih top 10, izdvaja između deset i dvadeset posto, a preostala dva oko devet posto. Sa 1418,64 kuna po stanovniku izdvojenih za sport vodeći grad je Poreč, a slijedi ga još jedan istarski grad - Novigrad. Orahovica pripada kategoriji malog grada, a takvih je među prvih deset po izdvajanju za sport pet, tri su srednja grada i tek dva velika.

 

Prema podacima koje smo dobili od nekih od gradova, vidljivo je da se najveći dio izdvajanja odnosi na gradnju i održavanje sportskih infrastruktura i financiranje sportskih klubova, a posebno se sve više pažnje posvećuju onima koji rade s djecom. Također, polovica je gradova s mora,  a njihov je važan cilj razvijati sportski turizam, od čega u razdoblju izvan glavne sezone imaju dobru zaradu, odnosno na taj način i sezonu produljuju.

Gleda li se izdvajanje po stanovniku, šest gradova među njih prvih deset dolazi iz Jadranske Hrvatske.

Orahovica – u dvije godine povećanja izdvajanja za 200.000 kuna

Orahovica je izdvojila lani najviše novca iz proračuna za sport, a po glavi stanovnika s izdvojenih 1090,98 kuna smjestila se na treće mjesto.

Kako kažu u Gradu, U 2017. Zajednica sportskih udruga grada Orahovice je iz gradskog proračuna dobila oko 400.000 kuna,  dolaskom aktualne vlasti na čelo grada i izborom novog vodstva Zajednice sportskih udruga već u 2018. se iznos financiranja klubova povećao na 500.000, a u 2019. godini ukupna izdvajanja za rad sportskih klubova podignuti su na 600.000 kuna.

U Orahovici je aktivno 15 klubova koji participiraju u Zajednici sportskih udruga, i većina je dobila više financijskih sredstava u odnosu na 2017. godinu. Uz redovna financiranja sportskih udruga gradska vlasti ulaže i u infrastrukturu pa su tako uređene  prostorije NK Papuk, saniran je i uređen travnjak NK Papuk te postavljanje limene ograde oko stadiona, uređen je prostor orahovačke streljane streljačkog društva Orahovica te saniran put i kanal prema streljani, nasipana je makadamska cesta prema ribnjacima ŠRK Šaran, Plivački klub Orahovica dobio je donaciju za odlazak na svjetsko prvenstvu u Dansku, a najbolji sportaši i klub su novčano nagrađeni.

U obnovi poda sportske dvorane u srednjoj i osnovnoj školi uz ulaganja županije, Grad Orahovica je izvršio radove drenaže i odvodnje oborinskih voda oko zgrade dvorane u iznosu od 430.000 kuna.

- Grad će sve više ulagati u sport, posebice u daljnji razvoj sportske infrastrukture jer,  orahovačka djeca imaju veliki izbor odabira sportova i klubova i svakako se očekuju dobri sportski rezultati, posebice u omladinskim kategorijama jer je Orahovica oduvijek bila poznata po rasadniku vrhunskih sportaša. Povećanjem ulaganja u sport želi na neki način nagraditi i kvalitetan rad s mladima i napore ljudi koji rade u sportu s njima, pa su zato i povećana proračunska sredstva u ovoj godini. Svi znamo da  je bavljenje sportom ili bilo kojim drugim oblikom fizičke aktivnosti korisno i poželjno kako za odrasle osobe, tako i za djecu. Vježbanje čuva i unapređuje zdravlje, utječe na tjelesni razvoj, razvoj osobina i vještina kod djeteta, te na usvajanje motoričkih znanja i dostignuća, a veliki utjecaj ima i na psihološku dobrobit djeteta. Gradska vlast nastaviti će financirati sport, ali svakako i u izgradnju novih sportskih terena u budućnosti – kaže gradonačelnica Orahovice Ana – Marija Petin.

 

Poreč – Uskoro gradnja nogometnog kampusa

Taj je Grad vodeći po lani izdvojenim proračunskim sredstvima za sport po glavi stanovnika, a gleda li se udjel izdvojenog novca iz proračuna za sport, sa 9,5 posto zauzeo je deveto mjesto.

S ukupno šest javnih sportskih dvorana i dvije privatne, 130 polivalentnih i dječjih igrališta, atletskom stazom, nogometnim stadionom, rukometnim, košarkaškim i brojnim teniskim terenima, budućom izgradnjom nogometnog kampusa, razvijenom infrastrukturom za brojne sportaše i rekreativce uz samu obalu, teretane na otvorenom te projektima koji su posebno prilagođeni osobama s invaliditetom, ali i općem zdravlju stanovništva, Poreč je odavno prepoznao važnost ulaganja u sport.

-Sretni smo da Poreč, s obzirom na broj stanovnika, ima registriran vrlo veliki broj sportaša, a tu je i mnogo rekreativaca koji su kulturu sporta i zdravog življenja razvijali kako se i sam grad razvijao. Upravo zato, kako bismo održavali sve sportske objekte, te u granicama svojih mogućnosti podržavali i razvijali sportske klubove, odvajamo toliki iznos na godišnjoj razini samo za sport. Ipak, entuzijazam mnogih uključenih i dobra suradnja s udrugama u sportu pomažu da se sport u Poreču razvija iz godine u godinu. Ulaganja ćemo nastaviti i dalje te ćemo se truditi iznos povećavati iz godine u godinu – kaže gradonačelnik Loris Peršurić.

 

Novigrad – Od sportskog turizma oko 50.000 noćenja

Sa 12,32 posto Novigrad je šesti među hrvatskim gradovima po izdvajanjima za sport u lanjskoj godini, a sa 1369,75 kuna po stanovniku izdvojenih za sport pozicionirao se je na drugo mjesto.

-Kada govorimo o sportsko-rekreativnoj infrastrukturi koja je posljednjih godina izgrađena javnim novcem iz gradskog proračuna, treba svakako istaknuti sportsku dvoranu, nogometne terene s prirodnom i umjetnom travom, tenis terene, igrališta za odbojku na pijesku, boćališta, te čak 25 polivalentnih dječjih igrališta na najširem području Grada. Naš se grad može pohvaliti brojkom od više od 90.000 četvornih metara pod parkovima i dječjim igralištima, a pridodamo li tome i oko 600.000 m2 javnih zelenih površina, dolazimo do ukupne površine od 70 hektara koji su na raspolaganju našim sugrađanima najrazličitije dobi za igru, sport i rekreaciju. Mogu ovdje dodati i kako su upravo u završnoj fazi aktualne izmjene i dopune Prostornog plana Grada, u okviru kojih su neka od najatraktivnijih gradskih područja dodatno zaštićena tako što su definirana kao nova područja za sport i rekreaciju. Sva ta sportsko-rekreativna infrastruktura iziskuje i kvalitetno održavanje, a samim time i financijska izdvajanja iz gradskog proračuna. Iz gradskog budžeta sufinancira se i najam sportske dvorane za potrebe gradskih sportskih klubova. Tu su i godišnje proračunske dotacije za redoviti rad naših sportskih udruga odnosno klubova, kao i posebna izdvajanja za primjerice prijevoz ili liječničke preglede za sve sportske udruge koje rade s mladima – kaže gradonačelnik Anteo Milos.

 

Kao turistička destinacija Grad velike napore ulaže i u razvoj sportskog turizma, kao jednog od prioritetnih turističkih proizvoda, pri čemu postoji kvalitetna suradnja i sinergija javnog i privatnog sektora. Zahvaljujući tome učinjeni su značajni pomaci u produženju turističke sezone, pa Novigrad danas od sportskog turizma ostvaruje 50-ak tisuća noćenja u pred i posezoni.  

Velika Gorica – Gradski bazen izgrađen nakon 30 godina

Grad Velika Gorica je lani izdvojio 11,63 posto za sport, zauzeo je tako sedmo mjesto među gradovima, a sa izdvojenom 735,71 kunom po stanovniku je osmi grad.

-Grad izdvaja značajna sredstva za sport i rekreaciju, čemu je dokaz i lanjski izdvojenih 57,2 milijuna kuna. Osim visokih izdvajanja za profesionalni sport, potičemo školski i rekreativni sport, sport za osobe s invaliditetom te radimo fitnes parkove kako bi se što više naših sugrađana bavilo sportom. U posljednjih deset godina je izgrađena sportska dvorana u kojoj velikogorički klubovi imaju besplatne treninge, u naseljima su obnovljena ili izgrađena sportska igrališta, uređene su biciklističke staze i na nekoliko igrališta je postavljena umjetna trava. Obnovljeni su brojni sportski klubovi kako bi našim sportašima osigurali kvalitetno bavljenje sportom, a oni to vraćaju svojim uspjesima i predanošću, stvarajući stil života na koji možemo biti ponosni – kaže gradonačelnik Dražen Barišić.

Osim što se sportaši redovito financiraju kroz Zajednicu športskih udruga, kroz natječaj se dijele i jednokratni ugovori za financiranje sportskih programa. Grad potiče integraciju djece i odraslih s intelektualnim i tjelesnim teškoćama u sportske aktivnosti, a u gradskom proračunu se izdvajaju sredstva za sve udruge namijenjene osobama s invaliditetom, koja su i lani povećana. Grad je velikogoričkim profesionalnim i amaterskim sportašima omogućio i besplatne preglede te primjerenu i profesionalnu zdravstvenu skrb u sportskoj ambulanti.

Grad je godinama ulagao u razvoj infrastrukturnih uvjet, pa su na Gradskom stadionu Velika Gorica  postavljeni reflektori za velikogoričke prvoligaše i školu nogometa za nove naraštaje. Investicija je vrijedna 10 milijuna kuna. Sredinom prosinca 2018. otvoren je Gradski bazen Velika Gorica vrijedan 40 milijuna kuna. U proračunu za 2019.g. uvrštena je stavka u iznosu od 2,5  milijuna kuna za izgradnju vanjskog bazena. (Lidija Kiseljak)

Konsolidirani podaci: Osigurali smo dublji uvid u proračune gradova!

 

Za razliku od naših dosadašnjih analiza koje smo temeljili na nekonsolidiranim proračunima gradova (razina 22), jedinim javno dostupnim službenim podacima, ovo je prva analiza koju radimo temeljem konsolidiranih podataka o izvršenju proračuna JLS-a.

U dogovoru s Ministarstvom financija uspjeli smo konačno osigurati pristup razini 23 podataka jedinica lokalne samouprave i na taj način podići razinu preciznosti i točnosti samih analiza.

Razlika je u tome što se nekonsolidirani podaci odnose samo na financijska izvješća samih gradova, i u njima nisu obuhvaćena izvješća i podaci gradskih ustanova i poduzeća (vrtići, škole, komunalna poduzeća…), dok razina 23 omogućava uvid u sveobuhvatne podatke i izvješća i gradova i gradskih ustanova i poduzeća. Drugim riječima, pristup razini 23 znači dublji uvid i preciznije i točnije podatke o izvršenju proračuna.