Podrška poduzetnicima: Petrinja oslobađa NIL-Ž komunalnih doprinosa?

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović obišao je u utorak pogone tvrtke NIL-Ž koja na području Grad Petrinje ima tri proizvodna pogona za proizvodnju rezanog furnira, proizvodnju parketa s lakirniceom, te proizvodnju elemenata, a uskoro kreće i s novim zapošljavanjima, te je obećao svoju daljnju podršku kao i da će Gradskom vijeću predložiti da se tvrtku oslobodi plaćanja komunalnih doprinosa.

Na konferenciji za novinare održanoj nakon obilaska vlasnik tvrtke Neven Žužić istaknuo je svoje zadovoljstvo suradnjom sa Gradom Petrinjom i gradonačelnikom Dumbovićem koji su, kaže, veliki partner od samog početka. Tvrtka odličnom posluje, ukupno imaju 180 zaposlenih ljudi, no problem su im, upozorio je, sirovine.

'Pilana radi, parketara radi i tamo su svi novi strojevi i kupili smo lakirnicu za lakiranje parketa. Firma NIL-Ž abnormalno investira u ovaj grad, zato što nam je Grad Petrinja i gradonačelnik veliki partner od početka. Primljeni smo širokih ruku i imamo pomoć u sve i jednom dijelu. Kkad sve ide regularno, onda je lako i raditi. Jedna stvar koja mi je tu kod Grada bila jako pozitivna i koja me činila sretnim pa makar je bilo nesretno, ljetos smo imali požar, a Grad je odmah reagirao i pomogao i tvornica je spašena. Trenutno imamo 180 zaposlenih ljudi, ali problem nam je da bi radili, ti ljudi proizvodili, moraju imati sirovinu, a oni samo jednostavno žele raditi. Problem firme NIL-Ž je taj što nemamo sirovine. Firme koje imaju tri zaposlena imaju veće ugovore od nas, a nemaju svoje pilane, nemaju obavezu vode, struje, radnika. To je negativno za Hrvatsku, negativno za Županiju i Grad Petrinju. Trenutno se ruši 15 tisuća kubika hrasta u Kotar šumi, a ni jedan kubik neće ostati na području Petrinje, ponovno negativno. NIL-Ž u tome svemu nema budućnost, investirali smo, ovdje pet godina nije bilo ni vode ni struje, dva mjeseca su bageri samo čistili da uopće možemo funkcionirati, zaposlili smo ljude, bazirali smo se na ovo područje, ali nećemo imati budućnost bez sirovine. Svatko traži ugovore za parket, za furnir u kontinuitetu, znači da svaki mjesec kažeš koliko ćeš proizvesti. Ima smo 5 proizvođača furnira u Hrvatskoj, NIL-Ž je jedan od tih pet. Ukupno imamo ugovor s Hrvatskim šumama na pet tisuća kubika, to je nama 20% naše ukupne proizvodnje, stalno se govori da nema sirovine, a nama treba. Hvala gradonačelniku i Gradu Petrinji na podršci', kazao je Žužić i zamolio petrinjske političare da ga oslobode komunalne naknade, na što je gradonačelnik obećao da će predložiti Gradskom vijeću da NIL-Ž oslobodne plaćanja komunalne naknade, kao i da će i ubuduće imati njegovu podršku.

Dumbović je kritizirao postojeću regulativu korištenja drvne sirovine uspoređujući je sa kolonijalnom eksploatacijom. 'Ponekad se Hrvati ponašaju kao Mlečani, kao da su od Petrinje napravili koloniju iz koje su izvukli jako puno sirovine, a od te iste sirovine gradovi i općine imaju samo nula ili pet posto po kubiku, što je negdje oko 250 tisuća kuna godišnje za Grad Petrinju. Mi bi im dali 10 puta više samo da nam ne rade ovo što nam rade. Doživjeli smo nepravdu kao grad kroz Domovinski rat u kojem je ovo sve ostalo opustošeno i kada se pojave hrabri mladi ljudi koji imaju ideju, a za ovo što gospodin Žužić radi moraš biti hrabar, odlučan, moraš biti vizionar i moraš imati cilj koji ti je u horizontu. Ponekad to izgleda nevjerojatno. Kada je u pilani gorilo, imao sam jedan oprez, poštovanje prema hrabrosti kako pokrenuti tri projekta u gradu na kojima su radile tisuće ljudi. To je vizija koju moramo poduprijeti. Okrenuli smo proračun prema onima koji taj isti proračun pune i koji na kraju krajeva stvaraju neke vrijednosti. U Petrinji se sprovodi, radi i pokušavamo završiti ono što smo započeli. Želim Vam biti podrška i u Saboru i želim senzibilizirati saborske zastupnike da im otvoreno kažemo da se ovdje stvarala Domovina Hrvatska, da Domovine ima svuda, samo je nema tamo gdje smo prolijevali krv. Mnogi ne razumiju gdje mi živimo, misle da mi nismo ni bili u ratu i njima treba dati do znanja da ovdje ne želimo imati samo ono što smo imali nekada i neka nam ostave hrvatske šume i neka povedu brigu da one kvote ne razvijaju još više razvijene nego da razvijaju nas koji nismo razvijeni. Ako se u Kotar šumi sječe 15 tisuća kubika, a nama ne pripada ni jedan, onda definitivno država mora reći da smo mi ovdje područje koje nema budućnosti jer neki drugi imaju budućnost na temelju našeg prirodnog resursa i bogatstava', kazao je Dumbović.