Rijeka dobila proračun: Povećane naknade za novorođenčad u 2017.

Gradsko vijeće usvojilo je Proračuna Grada Rijeke za 2017. godinu koji iznosi 948,2 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 2,6% u odnosu na proračun za 2016. godinu. Gradonačelnik Obersnel usvojio je amandman Hrvatskih laburista, koji se odnosi na povećanje iznosa za novčanu donaciju za novorođenu djecu. Umjesto planiranih 1,5 milijuna kuna, Grad će za ovu stavku izdvojiti 1,8 milijuna kuna. Tako će se i dalje za prvo novorođeno dijete isplaćivati naknada od 1.500 kuna, no značajna izmjena se odnosi na povećanje naknade za svako drugorođeno dijete na 2.000 kuna te za svako treće i više rođeno dijete za koje će naknada iznositi 3.000 kuna

Riječko Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo je Proračun Grada Rijeke za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu kao i Odluku o izvršavanju proračuna. Predstavljajući proračun gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je kako se struktura proračuna nije mijenjala, unatoč problemima i neizvjesnosti u njegovu sastavljanju zbog Vladine porezne reforme, pa se sve ono što je bilo u lanjskom nastavlja i ove godine. Proračun Grada Rijeke za 2017. iznosi 948,2 milijuna kuna i za oko 2,6 posto, odnosno 24 milijuna kuna je veći od prošlogodišnjeg. Od toga su 825,3 milijuna kuna proračunski prihodi, a 122,9 milijuna kuna vlastiti ili namjenski prihodi proračunskih korisnika. Što se rashoda tiče, ni tu nije bilo većih izmjena, osim planiranih sredstava namijenjenih za zapošljavanje u vrtićima zbog povećanja broja odgojnih skupina.  

„Proračun je u odnosu na 2016. veći zbog povećanja prihoda proračunskih korisnika i prihoda od kredita za izgradnju novih vrtića Morčić i Đurđica. Karakterizira ga snažan rast kapitalnih rashoda koji iznose 210 milijuna kuna, što je povećanje od preko 70 milijuna ili 55% u odnosu na lani. Trend još većeg rasta nastavlja se u 2018. i 2019. zbog planiranih prihoda za realizaciju određenih investicija iz EU fondova i sredstava Urbane aglomeracije Rijeka“, rekao je Obersnel, navodeći pritom i niz kapitalnih ulaganja od onih vezanih za izgradnju novih cesta preko nastavka uređenja Starog grada do nastavka uređenja i obnova dječjih vrtića i osnovnih škola.

Klub HDZ-a izjasnio se protiv Proračuna zamjerajući mu izostanak mjera koje se tiču populacijske politike Grada i zaustavljanja iseljavanja mladih ljudi, zatim otvaranja radnih mjesta i slabog ostvarivanja prihoda od prodaje nefinancijske  imovine, dok je Klub zastupnika Ri-AM najavio kako će ostati suzdržan zbog premalih sredstava planiranih za poduzetništvo. Glavna zamjerka oporbenih vijećnika bila je i nelikvidnost, odnosno manjak prihoda od 246 milijuna kuna, na što im je gradonačelnik Obersnel odgovorio da je to prije svega posljedica činjenice da je Grad kroz dvije ranije porezne reforme izgubio 60 milijuna kuna, a kroz ovu novu će izgubiti još 20 milijuna kuna, unatoč Vladinim kompenzacijskim mjerama.

„Da toga nije bilo, knjigovodstveni gubitak se ne bi trebao prenositi iz godine u godinu. Za razliku od drugih gradova, mi jasno pokazujemo gdje su novci utrošeni i u koje investicije. Sve su one izgrađene kreditnim sredstvima koja je trebalo otplaćivati u okolnostima gospodarske krize i  smanjenja prihoda lokalne samouprave kroz porezne promjene. Javni novac služi građanima, a ne da stoji na bankama. Mi smo ga dužni vratiti građanima kroz investicije i programe, što smo i radili i radit ćemo još i više u narednim godinama“, rekao je Obernsel.

Gradonačelnik Obersnel usvojio je amandman na Proračun za 2017. Hrvatskih laburista, koji se odnosi na povećanje iznosa za novčanu donaciju za novorođenu djecu. Umjesto planiranih 1,5 milijuna kuna, Grad će za ovu stavku izdvojiti 1,8 milijuna kuna. Tako će se i dalje za prvo novorođeno dijete isplaćivati naknada od 1.500 kuna, no značajna izmjena se odnosi na povećanje naknade za svako drugorođeno dijete na 2.000 kuna te za svako treće i više rođeno dijete za koje će naknada iznositi 3.000 kuna. Prihvaćeni su i amandmani za povećanje sredstava za aktivnosti kulturnih događaja u mjesnim odborima, povećanja i subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima, kao i zaključci o nastavku postavljanja riječkih špina i kreiranju jedinstvenog online registra poslovnih prostora Grada Rijeke na novom gradskom portalu.
 
Usvojen je i Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke u 2017. koji iznosi oko 4,9 milijuna kuna, od čega će se za preuzete obveze iz protekle godine osigurati 1,4 milijuna. Od ove godine iz Programa su izdvojene kulturne ustanove u vlasništvu Grada Rijeke čime se omogućio veći financijski okvir za nezavisni sektor.

Vijećnici su usvojili i Program javnih potreba u sportu Grada Rijeke za 2017. koji iznosi 13,6 milijuna kuna, od čega se 1,2 milijuna odnosi na preuzete obaveze iz prethodne godine, kao i Program javnih potreba u tehničkoj kulturi za 2017. koji će iznosit će 2,17 milijuna kuna, od čega na preuzete obveze ide  140.000 kuna.

Izglasan je i Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2017. za koji je osigurano 33,4 milijuna kuna te Program održavanja komunalne infrastrukture u iznosu od  94 milijuna kuna, 5,8% više nego lani. Za ostvarivanje malih komunalnih akcija, koje obuhvaćaju 370 zahvata u svim mjesnim odborima, u proračunu je osigurano 11,45 milijuna kuna.

Vijećnici su izglasali i Plan raspodjele sredstava spomeničke rente za 2017. godinu u kojem planirani prihod  iznosi 11,2 milijuna kuna, od čega će 4,8 milijuna kuna utrošiti u obnovu pročelja 14 zgrada unutar zaštićene Urbanističke cjeline. Dio vijećnika izrazio je zabrinutost vezano za Vladinu najavu ukidanja spomeničke rente od 2018. godine, što bi moglo ugroziti nastavak projekata očuvanja riječke kulturne baštine. Među najvažnijim kapitalnim ulaganjima u programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Rijeke su sanacija zgrade HNK Ivana pl. Zajca i revitalizacija Benčića radi preseljenja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Za financiranje političkih stranaka u Gradskom vijeću u 2017. osigurat  će se 917 tisuća kuna, a za aktivnosti vijeća nacionalnih manjina i predstavnice češke nacionalne manjine 826 tisuća kuna. U nastavku je usvojen i Plan davanja koncesija na području grada Rijeke za 2017. te Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Rijeke za razdoblje 2017.-2019., temeljen na načelima zaštite okoliša, obnovljivim izvorima energije i održive gradnje.  

Odlukom vijećnika Grad Rijeke uspostavit će petogodišnje partnerstvo s Hrvatskim nogometnim klubom "Rijeka" s.d.d. i zakladom "Stichting Social Sport", odnosno sufinancirati sportske aktivnosti djece i mladeži članova HNK Rijeke.

U nastavku sjednice TD Rijeka sport odobreno je zaduživanje kod Privredne banke Zagreb, odnosno podizanje dugoročnog kunskog kredita od 190 milijuna kuna, radi refinanciranja ostatka glavnice po kreditu s valutnom klauzulom u eurima kod Zagrebačke banke kojim je financirana rekonstrukcija i izgradnja objekata sporta i tehničke kulture od 2008. do 2011. godine.

Odlučeno je i da će Grad Rijeka kao suosnivač i suvlasnik Kanala RI, koji je u postupku predstečajne nagodbe, pretvoriti svoja potraživanja od 718 tisuća kuna u poslovni udjel u temeljnom kapitalu tvrtke. Time će Grad postati suvlasnik Kanala Ri s najvećim temeljnim ulogom od 2,97 milijuna kuna odnosno 28,45 %, dok bi drugi najveći udio od 27,61% imala Primorsko-goranska županija.

Također je usvojena i Informacija o realizaciji novog organizacijskog modela i ugovorima o uređenju odnosa između Rijeka prometa i Rijeka plusa, o čemu je govorila pročelnica Odjela za komunalni sustav Irena Miličević. (Grad Rijeka)