Rijeka: Rastu i broj zaposlenih i prihodi poduzetnika

Govoreći o postignutim rezultatma u prvi šest mjeseci, gradonačelnik je naglasio kako želi istaknuti nekoliko ključnih postignuća. Prije svega, činjenicu da je nakon nekoliko godina opsežnih priprema i kvalitetnog rada, Grad Rijeka, u konkurenciji devet hrvatskih gradova pobijedio u odabiru za Europsku prijestolnicu kulture 2020., što je velika čast i obaveza, jer je to prvi put da će neki hrvatski grad biti prijestolnica kulture, a ta godina se ujedno poklapa s predsjedanjem Hrvatske Europskom unijom. Drugo važno postignuće je strateški dokument razvoja Urbane aglomeracija Rijeka i izrada opsežne Prijave za Poziv za odabir područja za provedbu mehanizma ITU odnosno provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja, koja je 13. svibnja predana Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Svakoj urbanoj aglomeracijiji nemijenjen je određeni dio sredstava za one djelatnosti i projekte koji će biti interesa za sve članice. Sada očekujemo rezultat tog poziva. Da nije bilo priče s Tehničkom vladom to bi već bilo riješeno. Prijavnica Urbane aglomeracije Rijeka zadovoljila kriterije prihvatljivosti prijavitelja i prijave, čime je zadovoljen preduvjet da se kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja povuče između 40 do 50 milijuna eura nepovratnih sredstava, koja će se utrošiti na području Rijeke i ostalih članica UAR.
Treća stvar koju je gradonačelnik također naglasio je pregled slike riječkog poduzetništva, koji pokazuje drugačije stanje od onog koje se pokazuje u dnevno-političke svrhe. "Osim što je rastao broj zaposlenih, rasli su i prihodi u odnosu na 2014. g. za 12% i iznose ukupno 18, 3 milijarde kuna. Velik rast prihoda bilježi se od prodaje u inozemstvu, a riječ je o 4 milijarde kuna ili 21% više nego u 2014. Zabilježen je i rast i od prihoda od prodaje u zemlji za 8 % te rast dobiti poduzetnika. Sve to ukazuje na oporavak riječkog gospodarstva kojim dominiraju mali poduzetnici, koji imaju 53% zaposlenih a ostvaruju 43% prihoda", kazao je gradonačelnik.

Vijećnici su većinom glasova prihvatili prijedlog prvih izmjena i dopuna Proračuna Grada Rijeke za 2016. godinu i izmjene projekcija za 2017. i 2018. godinu, kao i izmjene Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Rijeke za 2016. godinu. Kako je pojasnio gradonačelnik Vojko Obersnel, povećanje prihoda poslovanja od poreza i prireza na dohodak, prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi, komunalnog doprinosa i komunalne naknade omogućilo je povećanje proračuna Grada Rijeke za 33.398.000 kuna odnosno za 3,7% u odnosu na početni proračun.
Rasprava koja se oko te točke vodila, svela se na kritike upućene gradonačelniku koje se ponavljaju svaki put kada se donose temeljni dokumenti, poput Proračuna ili Rebalansa, pri čemu su vijećnici oporbe naglašavali kako ni ovaj put neće prihvatiti predloženi rebalans, jer se projekti koji se godinama najavljuju, ne realiziraju, a predložene brojke ne pokazuju stvarno stanje gradskog proračuna.

Vijećnici Hrvatske narodne stranke, premda su koalicijski partner SDP-a, kazali su kako će prilikom glasovanja o rebalansu biti suzdržani, na što im je gradonačelnik odgovorio kako pri izglasavanju temeljnih dokumenta biti suzdržan znači isto što i biti protiv. Usprkos tome, rebalans je nakon poduže rasprave usvojen većinom glasova.

Usvojene su i Izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2016. godinu, premda su se tijekom rasprave povremeno javljali i povišeni tonovi, za koje je zaslužan nezavisni vijećnik Hrvoje Burić, koji je govoreći o stanju u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, povezao glasovanje o povećanju sredstava za Kazalište sa sanacijom krova Dječje bolnice Kantrida, koju su prema njegovom navođenju, vijećnici svojedobno odbili, dok za Kazalište koje nikome ne podnosi izvješće o svom radu, bez problema daju novac, što je ocijenio sramotnim. Dobar dio rasprave i na ovoj se sjednici vodio se oko statusa Motornog broda Galeb. 



Vijeće je raspravljalo informaciju o Rješenju Ministarstva kulture kojim se odbija zahtjev Gradskog vijeća Grada Rijeke za potvrđivanje Odluke o imenovanju intendanta HNK Ivana pl. Zajca Rijeka. Kako je pojasnio gradonačelnik Obersnel, Gradsko vijeće imenovalo je Marina Blaževića za intendanta HNK Ivana pl. Zajca Rijeka i sukladno Zakonu o kazalištu, poslalo odluku Ministarstvu kulture. Ministar Hasanbegović odbio je potpisati Odluku i o tome izvijestilo Grad Rijeku, premda Ministarstvo nema nikakve nadležnosti nad Kazalištem, niti ga financira u značajnijem iznosu.
Gradonačelnik Obersnel je ocijenio kako je Rješenje Ministarstva kulture neprihvatljivo iz dva razloga. Prvi razlog je formalne prirode, jer je tehnički ministar tu odluku donio nakon što su raspisani izbori, čime je prekršio odredbe Zakona o primopredaji izvršne vlasti prema kojima Vlada nakon raspisivanja izbora, ne može donositi odluke koje se tiču imenovanja. "Ministar Hasanbegović donio odluku koju nije smio donijeti", kazao je gradonačelnik te dodao kako je drugi razlog suštinski, a tiče se činjenice da u zakonu zaista stoji nelogična atavistička odredba koja omogućuje ministru da donosi odluku o tome, tko će upravljati kazalištem kojem nije osnivač niti ga financira. "Udio financiranja Ministarstva je, što se tiče riječkog kazališta, u najboljim danima iznosio oko 3%. Pa i samo obrazloženje rješenja je upitno, jer se njime iznosi da je riječ o programu regionalnog kazališta za mlade te da u njemu nisu dovoljno zastupljeni relevantni autori. Nisu si dali truda da smisle neku svoju sintagmu, već su prepisali obrazloženje programa i koje je dalo Kazališno vijeće, dodavši samo prefiks „ne“. Pokrenuo sam upravni spor pred Upravnim sudom tražeći da se to Rješenje poništi i prihvati odluka Kazališnog vijeća i Gradskog vijeća, upravo zbog datuma kada je tehnički ministar donio odluku. S obzirom na to da je Marinu Blaževiću istekao mandat v.d. intendanta, našli smo se u čudnoj situaciji. Kazališno vijeće je predložilo izmjenu datuma od kojeg  bi Blažević počeo vršiti funkciju intendanta, na 1. prosinca 2016., kako bi Kazalište moglo funkcionirati, a mi očekujuemo će Upravni sud u međuvremenu donijeti pravorijek kojim će odluka biti poništena, ali i da će funkciju ministra obavljati neka druga odgovornija osoba" kazao je gradonačelnik te zaključio kako je ova odluka nastavak obračuna s Rijekom koji traje od početka mandata tehničkog ministra Hasanbegovića.

Nikola Ivaniš (PGS) smatra da je ovo rješenje klasični primjer nepotrebne centralizacije kakva vlada u Hrvatskoj, a ministar Hasanbegović provodi jednu politiku zbog koje je i doveden. Danko Švornić (RI) je kazao kako je bizarno da se Ministarstvo kulture bavi odlučivanjem tko će voditi kazalište koje ne financira i nije mu osnivač. Više vijećnika je komentiralo uvrede koje je Hasanbegović uputio Rijeci, kao i stavove Hasanbegovića naspram Rijeke, tvrdeći kako smatraju da tehnički ministar prema Rijeci, ali i kulturi u Hrvatskoj u cjelini, provodi svojevrsnu diktaturu.

Vijećnik Teo Božanić je u ime HDZ-a branio stav tehničkog ministra, a pri glasovanju su jedino vijećnici HDZ-a bili protiv ove odluke.

Gradsko vijeće prihvatilo je i izmjene i dopuna Plana raspodjele sredstava spomeničke, izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture, izmjene i dopune Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini osnovnih škola Grada Rijeke u 2016. godini. (Grad Rijeka)