Rijeka: Titov Galeb postaje muzej i hotel

Za obnovu broda Galeb i Upravne zgrade nekadašnje riječke šećerane, dijela tzv. kompleksa Benčić, Gradu Rijeci bespovratno je odobreno 69 milijuna kuna iz fondova Europske unije

Na brodu Galeb, budućem muzejskom prostoru, predstavljen je projekt obnove broda Galeb i Palače Šećerane bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije.

Za obnovu broda Galeb i jedne od najljepših baroknih plača na ovim prostorima građene za Upravnu zgradu nekadašnje riječke šećerane, danas dijela tzv. kompleksa Benčić, Gradu Rijeci je na natječaju, iz fondova Europske unije, bespovratno odobreno nešto manje od 69 milijuna kuna.

Projekt obnove broda Galeb i Palače Šećerane predstavili su gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke Nikolina Radić Štivić i direktorica tvrtke Rijeka 2020 d.o.o. Emina Višnić.

Na natječaju za dobivanje bespovratnih sredstava iz fondova EU kojeg je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Grad Rijeka prijavio je Integrirani program “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, koji se bavi obnovom i stavljanjem u funkciju dva reprezentativna zaštićena spomenika kulture – motornog broda Galeb i Palače Šećerane. Projekt je uspješno prošao svih sedam krugova evaluacije i za njegovu realizaciju tražena sredstva su odobrena. Radi se o svoti u iznosu od 68.891.606,18 kuna, odnosno 85% maksimalnog iznosa bespovratnih sredstava. Preostalih 12 milijuna kuna podmirit će se iz Proračuna Grada.
Riječ je reprezentativnim zaštićenim spomenicima kulture koji će biti dio projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine, Upravna zgrada kao Muzej grada Rijeke, a brod Galeb će postati svojevrsna podružnica ovog Muzeja. Naime, sam brod bio je dio svih režima 20. stoljeća i zato postaje muzej u kojem će imati glavnu ulogu.

Kako je pojasnio gradonačelnik Vojko Obersnel, ideja je Galeb transformirati u brod muzej koji će posjetiteljima nuditi priču o režimu i vremenu kojeg i danas simbolizira, i to ne samo u kontekstu bivše Jugoslavije, već bitno šire, ali i priču o povijesti pomorstva budući da je Galeb izuzetno zanimljiv i u tom smislu. Uz to, Galeb će u bitno manjem obimu u odnosu na muzejski dio, imati i smještajni te ugostiteljski di. Muzejski i javni zauzimat će približno 4000² četvornih metara broda, a smještajni i ugostiteljski tek 1000².
Brod će biti muzej koji će, tematizirajući vlastitu povijest, bez idolopoklonstva progovoriti o svim režimima kroz koje je Rijeka prošla.
Program muzeja podudarat će s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 “Doba moći”, koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke. Galeb će najvjerojatnije biti smješten uz Molo longo. „Nakon svih prozivanja kroz medije i osporavanja ovog projekta, dobivanje sredstava smatram na neki način i svojom moralnom pobjedom, kazao je gradonačelnik Vojko Obersnel te dodao kako cijela priča ima i simboličku poruku pobjede dobra nad zlim, jer je Odluka o financiranju donesena 10. travnja.

Muzej će voditi Muzej grada Rijeke, a na stalnom postavu radi nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Silleto EMYA (The European Museum of the Year Avvard/Europski muzej godine) za Gradski muzej Vukovar te nagrade Izložbe hrvatskog dizajna 1516 Hrvatskog dizajnerskog društva za Muzej Sinjske alke u kategoriji prostorne i grafičke intervencije i sistemi.

Rekonstrukcijom i opremanjem Palače Šećerane omogućit će se korištenje kulturnog dobra u funkciji novog gradskog muzeja i pratećih turističkih sadržaja. U Palači će biti Muzej grada Rijeke. 

Ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke Nikolina Radić Štivić je kazala kako se Grad Rijeka bavi Palačom Šećerane od 2003.g. Riječ je o kulturnom dobru zaštićenom još 1970. godine koji je od iznimnog je značaja za grad Rijeku. Palača Šećerane označava početke industrijalizacije u Rijeci. Sagrađena je kao upravna zgrada tvornice šećera 1752. godine U 19. stoljeću služila je kao upravna zgrada tvornice duhana, a potom i tvornice motora “Rikard Benčić”. Kao kulturno dobro, Palača Šećerane će kao Muzej grada Rijeke pričati priču o gradu – njegovom bogatom identitetu i povijesti, ujedno stvarajući značajan landmark u razvoju urbanog kulturnog turizma.
„Nismo čekali na sredstva već smo iz proračuna Grada Rijeke i manjim doprinosom Ministarstva kulture u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom proveli istraživanja i radove na zaštiti unutrašnjosti zgrade koja je bogato ukrašena štukaturama, freskama i keramičkim pećima. Povezivanje turizma i kulture ujedno znači da će oba ova dva objekta, kada budu uređeni i stavljeni u funkciju, ujedno biti nova radna mjesta za 34 osobe koje će raditi u djelatnosti turizma i 18 u djelatnosti kulture“, rekla je Radić Štivić.

Gradonačelnik Obersnel je dodao kako slijede i radovi na izgradnju Dječje kuće (ciglena kuća) i nove knjižnice (T objekt), također u kompleksu Benčić, a realizacija ovih projekata financirati će se sredstvima Urbane aglomeracije Rijeka i to u iznosu od oko 62 milijuna kuna. Dječja kuća bit će ustanova u kulturi koja će djeci, na njima prilagođen način, nuditi kulturne sadržaje iz domene različitih riječkih kulturnih ustanova.
Ugovor za dobivanje ovih bespovratnih sredstava trebao bi biti potpisan tijekom ove godine, a već sutra u Vladi RH u Zagrebu bit će potpisan Sporazum o obavljanju delegiranih i s njima povezanih zadaća i aktivnosti u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ u financijskom razdoblju 2014. – 2020. koji će to omogućiti.
Direktorica tvrtke Rijeka 2020 d.o.o. Emina Višnić je kazala kako Projekt Europske prijestolnice kulture uključuje i velike infrastrukturne zahvate u kompleksu Benčić gdje će se, u Palaču Šećerane, obnoviti i staviti u funkciju i ostali objekti. „Za nas je bitno da svi objekti budu gotovi na vrijeme, jer nema mogućnosti pomicanja roka. Europska prijestolnica kulture mora stvarati čitav niz manjih programa, s kulminacijom 2020. Cilj nam je da stvorimo novi kulturni i turistički proizvod, a da Rijeka i nakon 2020. bude prepoznata kao grad kulture“ – kazala je Višnić.
Pročelnik Ivan Šarar je kazao kako je ovaj natječaj bio jedini koji je bio dostupan za financiranje ovako velikih projekata, do 2020. „U principu, gradovi su mogli prijavljivati jedan projekt, a mi smo se odlučili spojiti dva projekta u jedan i povezati iz u zajedničku priču, priču o transformaciji broda i palače, koja istovremeno priča i povijest Rijeke. Zato je ova dobitna kombinacija. Premda je takav pristup bio svojevrsno kockanje, mi smo hrabro, uz dobru pripremu dokumentacije svjesno išli s ovom pričom, koja je uspješno završila. Pred nama je 36 mjeseci za vrijeme kojih moramo dovršiti ove projekte, ali to je sada puno lakši posao“ zaključio je Šarar. (Grad Rijeka)