Krešo Beljak, gradonačelnik Samobora:

Prvi smo izašli iz krize, a ove godine su nam prihodi 61 posto veći nego lani!

Gradonačelnik Samobora Krešo Beljo: 'Proračun se izvrsno puni, ne planiramo prirezom opterećivati građane'

Grad Samobor je danas, gotovo je uvriježeno, jedan od najboljih gradova za život u Hrvatskoj. Među prvima je izašao iz krize, jedan je od gradova koji je u 2014. imao najveći suficit proračuna, a istraživanja govore i da sami građani po kupovoj moći stoje puno bolje nego ostatak zemlje. Koji je recept za takav uspjeh, pitali smo gradonačelnika Krešu Beljaka s kojim smo razgovarali o ključnim projektima i planovima za dalji razvoj grada.

G. Beljak, s obzirom na aktualni politički trenutak, odmah na početku pitanje – pobijedi li Narodna koalicija na izborima, idete li u Vladu ili ostajete gradonačelnik Samobora?

Neke funkcije o kojima smo razgovarali nisu spojive s dužnosti gradonačelnika, neke jesu. Kao potpredsjednik Vlade ne bih više mogao obnašati dužnost gradonačelnika, ali bih svakako bio vjetar u leđa koji Samoboru treba. Naravno da ne treba „gurati“ za jedan grad, već za sva hrvatska sela i gradove, ali Samobor predugo čeka na projekte koji se mogu realizirati samo u suradnji s državnom razinom. Vrijeme je da se to pokrene!

Kako god bilo, nikada neću prestati raditi za dobrobit Samobora i njegovih građana. To je moj grad, tu ostajem i trudit ću se da život u njemu bude što kvalitetniji, za moju djecu i za djecu svih mojih sugrađana.

Jeste li u ovih osam godina u Samoboru ostvarili sve što ste željeli i planirali?

Nikada neću ostvariti sve što bih htio, jer uvijek možemo napraviti još više i još bolje. Ali, zadovoljan jesam. Samobor je grad koji je u samom vrhu po razvijenosti i kvaliteti života. Kada sam preuzeo grad, bilo je puno toga što se moralo hitno poduzeti – najviše u okolnim naseljima. Krenuli smo s tom idejom, dajmo ljudima osnovne uvjete za život – ceste, vodu, struju, rasvjetu. Mi radimo drugačije, s terena. Svake godine organiziramo ciklus Tribina gradonačelnika na terenu, dolazimo u svaki mjesni odbor i razgovaramo s ljudima. Tek nakon toga izrađujemo proračun za tekuću godinu.

Naravno, bez kapitalnih projekata nema razvoja, a njih je zaista bilo u ovih osam godina, od novog autobusnog kolodvora, zgrade samoborskog Komunalca, nove sportske dvorane u Rudama, do uređenja brojnih prometnica.

Koji su ključni projekti koje ste odradili u gradu i na koje ste najviše ponosni?

Jedno od najznačajnijih postignuća svakako je uređenje prostora bivše vojarne. Dok drugi muku muče s napuštenim vojnim objektima koji zjape prazni, a osim što narušavaju izgled grada, predstavljaju i realnu opasnost, bivša vojarna u Samoboru danas je novi urbani centar grada.

Osobno sam se izborio kako bismo taj prostor dobili u vlasništvo Grada Samobora i taj se trud višestruko isplatio.

Na mjestu nekadašnje vojarne izgradili smo novi dječji vrtić, čime smo riješili problem listi čekanja i omogućili bolji standard za našu vrtićku djecu.

Preko puta novog dječjeg vrtića, nalazi se zgrada Policijske postaje u koju je Grad Samobor uložio sedam milijuna kuna. Preseljenjem policije u novi prostor rasteretili smo centar grada, a njima omogućili puno lakše djelovanje.

Uredili smo ovdje i prostore za samoborske udruge, a dio prostora koriste trgovačka društva u vlasništvu Grada Samobora. Osim toga, cijeli prostor dobio je potpuno novi, urbani sadržaj. Građani ovdje mogu potpuno besplatno obrađivati gradske vrtove, koristiti sportske terene, a otvorili smo i prvi park za pse u Samoboru.

Upravo su u tijeku radovi na izgradnji zgrade Javne vatrogasne postrojbe u koju samoborski vatrogasci sele već kroz mjesec dana, a Centar za mlade, najveći i najmoderniji u Hrvatskoj, otvorit ćemo početkom 2017. godine.

Ostaje još nekoliko nepopunjenih prostora, a nadamo se kako ćemo u suradnji s državnim tijelima uspjeti ovdje uskoro preseliti Centar za socijalnu skrb i otvoriti školu. Praktički smo sve dogovorili s tadašnjom ministricom Milankom Opačić, no na žalost, u posljednjih 10 mjeseci ništa se po tom pitanju nije poduzimalo.

Upravo su u tijeku radovi na izgradnji zgrade Javne vatrogasne postrojbe u koju samoborski vatrogasci sele već kroz mjesec dana

Nadalje, na prvi dan škole otvorili smo novu sportsku dvoranu koju čekaju generacije i generacije naših učenika, a osim toga na klupama su ih dočekali i besplatni udžbenici, po prvi puta.

Završeni su i radovi na sanaciji samoborskog odlagališta neopasnog otpada Trebež. Zahtjevni i opsežni radovi ukupne vrijednosti gotovo 100 milijuna kuna u potpunosti su financirani novcem iz Kohezijskog fonda EU i sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uz podršku Ministarstva zaštite okoliša i prirode. 

Time je Grad Samobor odradio velik posao vezan uz zbrinjavanje otpada, zaštitu okoliša i izvora pitke vode u neposrednoj blizini bivšeg odlagališta te je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je na vrijeme i sukladno europskim propisima riješio taj velik problem. Naše građane to nije koštalo niti kune.

Sve smo te projekte uspjeli realizirati u kriznim vremenima, bez uvođenja prireza.

Samobor je danas, gotovo je uvriježeno, jedan od najboljih gradova za život. Među prvim ste gradovima u Hrvatskoj koji je izašao iz krize, jedan ste od gradova koji je u 2014. imao najveći suficit proračuna, a istraživanja govore i da sami građani po kupovoj moći stoje puno bolje nego ostatak zemlje. Koji je recept za takav uspjeh?

Usprkos tome što smo i u Samoboru doživjeli gospodarsku tranziciju na hrvatski način, pa smo ostali bez velikih poduzeća, naš se privatni sektor, obrtnici i mala poduzeća, uspio restrukturirati i pokriti rupe koje su nastale. To je pokrenulo proces novog zapošljavanja, a Grad Samobor različitim mjerama pomaže procesu gospodarskog oporavka.

Pozitivno poslovanje odražava se u rastu prihoda od 40 milijuna kuna u 2015. godini, odnosno 24% u odnosu na 2014. godinu. Ukupni prihodi Grada Samobora u 2015. godini iznosili su više od 210 milijuna kuna, dok je u 2014. godini taj iznos bio oko 170 milijuna kuna. U 2016. godini rast prihoda iznosi 61% u odnosu na prošlu godinu

Za ovakav rezultat ponajviše su zaslužni samoborski poduzetnici koji su vlastitim radom, novim projektima i ulaganjima doprinijeli boljem punjenju proračuna, izvukli vlastito poslovanje iz krize, a time i Grad u cjelini.

Bitno je tu spomenuti i poreznu reformu koja je mogla dovesti do puno većih olakšica za naše građane. Na žalost, posljednjih mjeseci sve je stalo, a to je ono što politika ne smije dopustiti. Da politička nesigurnost utječe na kvalitetu života građana. To je apsolutno nedopustivo!

Zahvaljujući pozitivnom trendu u gospodarstvu te ostvarenju prihoda, Grad Samobor je u ovoj godini povećao davanja u socijalne svrhe, jednokratne naknade roditeljima za novorođeno dijete, božićnice za umirovljenike, školske udžbenike za svu samoborsku djecu.

Na koji način stimulirate i potičete razvoj poduzetništva u Gradu?

Još sam početkom 2015. godine mogao najaviti kako je Samobor prvi hrvatski grad koji je izašao iz krize. Potvrda je to kako se isplate sve mjere koje Grad Samobor provodi, a kojima se potiče gospodarski razvoj, poput potpora ulaganjima gospodarskih subjekata iz proizvodnog sektora koja iz godine u godinu privlače sve više interesa kod potencijalnih korisnika te sukladno tome Grad Samobor kontinuirano povećava financijska sredstva u tu svrhu, potpora zapošljavanju kojima se potiču nova zapošljavanja u privatnom sektoru na području Grada Samobora, a u odnosu na prošlu godinu interes za ovu mjeru narastao je za gotovo 300%, oslobođenja trgovačkih društava od plaćanja 50% iznosa poreza na tvrtku, čime znatan dio novca ostaje u samoborskom gospodarstvu, mjera potpunog oslobađanja gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnom djelatnošću od plaćanja komunalnog doprinosa, smanjenja cijena zakupa terasa za ugostitelje, subvencija tradicionalnim i umjetničkim obrtima, cijelog niza mjera kojima se potiče poljoprivreda i ruralni razvoj.

Koji su glavni principi kojima se vodite u upravljanju gradskim financijama? Treba li se zaduživati kako bi se razvijalo i raslo ili se treba 'pokriti koliko je pokrivač dug'?

Naravno da smo načelno protiv zaduživanja, to je politika koju je Grad Samobor i provodio posljednjih šest godina. No, potrebe građana definiraju financijska ulaganja i smjer razvoja, a to se ne može uvijek pokriti iz izvornih prihoda.

Zaduženje za koje se Grad Samobor odlučio razvojnog je karaktera, jer uređenje u komunalnu infrastrukturu pridonosi gospodarskom razvoju. Nema ulaganja i razvoja bez potrebne infrastrukture i to traže svi ulagači. Zakonodavac je predvidio mogućnost zaduživanja do 20%, a mi smo se odlučili za zaduživanje čak ispod 10, konkretno 8%.

Mogli smo kapitalne projekte realizirati i na drugi način, uvođenjem poreznih mehanizama, konkretno prireza, no odlučili smo ne uvoditi nove poreze i prirez. Kreditno zaduženje nije teret za naše građane, dok porezna opterećenja jesu!

Pa ipak, unatoč svim prednostima i pogodnostima, ni Samobor nije ostao pošteđen negativnih demografskih trendova. Na koji način se borite protiv depopulacije i koliko ste u tome uspješni?

Svakako tu treba naglasiti da smo među rijetkim gradovima koji nemaju prirez. I po gospodarskim pokazateljima i stanju proračuna, Samobor stoji na samom vrhu među hrvatskim gradovima. Isto tako, Samobor je zauzeo 2. mjesto na listi gradova u koje se vrijedi preseliti i u kojima se najbolje živi, a ispred njega tek je glavni grad Zagreb.

Na listi najsigurnijih gradova svake smo godine na samom vrhu, što govori o učinkovitosti nadležnih službi, ali i kulturi građana.

To se vidi i u demografskim kretanjima, gdje bilježimo lagani porast broja stanovnika. Najčešće su to mlade obitelji s djecom koje biraju Samobor za svoj novi dom.

Predodredili smo razvijati se kao grad po mjeri čovjeka i to kod nas nije samo floskula. Ulažemo u dječje vrtiće, školstvo i na tom području zadržavamo visok standard. Povećali smo naknade za opremanje novorođenog djeteta i osigurali besplatne udžbenike. Za roditelje je to velika stvar.

Na prvi dan škole otvorili smo novu sportsku dvoranu koju čekaju generacije i generacije naših učenika, a osim toga na klupama su ih dočekali i besplatni udžbenici, po prvi puta.

Nedavno ste izjavili da u krizi treba znati pametno upravljati gradom. Što to točno znači, na koji način balansirate između izdvajanja za građane – povećali ste naknade za djecu, dijelite božićnice, smanjili ste cijene javnih usluga..., i ulaganja u razvojne projekte?

Zahvaljujući pozitivnom trendu u gospodarstvu te ostvarenju prihoda, Grad Samobor je u ovoj godini povećao davanja u socijalne svrhe, jednokratne naknade roditeljima za novorođeno dijete, božićnice za umirovljenike, školske udžbenike za svu samoborsku djecu.

Mnogi gradonačelnici u ovom su mandatu zbog krize rezali plaće u gradskoj upravi. Jeste li i Vi pobornik štednje na plaćama, kakva je situacija u samoborskoj gradskoj upravi?

Na samom početku prvog mandata, u vrijeme najveće krize, 2009. godine, bili smo prisiljeni smanjiti plaće zaposlenicima za 6%. Nisam pobornik štednje na plaćama, jer ljudi trebaju biti pošteno plaćeni za pošten rad, a zahvaljujući dobrom upravljanju gradskim financijama, plaće više nismo morali rezati. Ostale su na toj razini i takve su i danas.

Rezultat je to mjera racionalizacije troškova, brojnih ušteda i pametnog ulaganja.

Koji su najvažniji projekti koje u gradu planirate realizirati do kraja mandata?

Od većih ulaganja, otvorit ćemo Centar za mlade, preseliti naše vatrogasce u novu zgradu, osigurati dodatan prostor za dječje vrtiće, izgraditi sortirnicu i kompostanu na mjestu nekadašnjeg odlagališta otpada, izgraditi najmodernije dječje igralište u Južnom naselju.

Razgovaramo i o bazenu.

Naše želje su velike, ali ne i nerealne, nadamo se kako će nova Vlada prepoznati važnost izgradnje mosta između Samobora i Zaprešića i kako ćemo taj projekt konačno realizirati.

Uz potporu države, nadamo se i revitalizaciji Žumberka, obnovi Starog grada i park šuma, rekonstrukciji glavne prometnice, takozvane „Betonke“, s biciklističkom stazom koja će povezati Samobor i Zagreb, uređenju kulturne baštine.

Planiramo i kompletnu izgradnju fekalne kanalizacije s pročistačem otpadnih voda na području Grada Samobora, što je za hrvatske pojmove svojevrsni nadstandard i svakako izgradnju još jedne škole. (gradonačelnik.hr)