INTERVJU Kristijan Jurjako

'Stalno ulažemo u kvalitetu života, zato nam doseljavaju obitelji iz Hrvatske i inozemstva'

Grad Cres jedan od najboljih gradova život u zemlji, a naše brojne analize pokazale su i da je pri samom je vrhu i kada su u pitanju obrazovna i demografska politika. Cres nosi titulu „Grad Prijatelj djece“, nagrađen je certifikatom „Bussiness friendly“ za svoje povoljno poslovanje te se u posljednje dvije godine gradska uprava znantno usmjerila na pružanje pomoći i podrške lokalnim poduzetnicima. Cresko-lošinjski arhipelag među prvima u Europi je odabran za provedbu energetske tranzicije, a u Primorju se ističe najnaprednijim sustavom za gospodarenje otpada. S dugogodišnjim gradonačelnikom Kristijanom Jurjakom osvrnuli smo se na posljednje dvije godine njegova trećeg mandata te razgovarali o budućim planovima i projektima.

G. Jurjako, polovica trećeg mandata je iza Vas - kako ste zadovoljni, jeste li ostvarili sve što ste planirali i obećali građanima?

Zadovoljan sam što smo pokrenuli i realizirali mnoge projekte, posebno zbog toga što se većina financira europskim sredstvima. Na području Grada Cresa bili smo vrlo uspješni u apliciranju na europske fondove, ne samo mi kao Grad Cres, već i druge gradske tvrtke, a posebice Županijska lučka uprava Cres. No, dio mene bi htio da se neke stvari rješavaju brže, primjerice  imovinsko-pravni odnosi i otkupi zemljišta za gradnju infrastrukture. Posebno sam zadovoljan s novim zamjenikom Marinom Gregorovićem s kojim sam ušao u svoj treći gradonačelnički mandat, a koji se jako dobro uhodao i zajednički, s podijeljenim ulogama, mnoge stvari puno brže rješavamo.

Koji su najvažniji projekti koje ste realizirali u protekle dvije godine i zašto?

Teško je projekte ograničiti na dvije godine jer većina njih, posebice oni zahtjevniji i financijski najvrjedniji, traju više godina. Prvo treba pripremiti dokumentaciju, uključujući prijavljivanje za financiranje što treba odraditi vrlo precizno, potom slijede druge radnje kao što su izbor izvođača i drugih dionika u projektu, pa tek onda sama gradnja. No, u prvoj polovici ovog mandata zaključili smo do sada najvrjedniji europski projekt u Cresu, a to je obnova Palače Moise, a energetski je obnovljena i školska zgrada. Uveden je novi sustav gospodarenja otpadom, te izgrađena kanalizacija u Orlecu gdje smo otvorili novi i Centar otočnog folklora. Parterno smo uredili ulice između Creskog muzeja i Palače Moise te na tom području rekonstruirali sustav podzemnih kanalizacija i instalacija, a na području cijelog Grada Cresa zamijenili smo kompletnu javnu rasvjetu štedljivijim led lampama. Ove godine izgrađena je treća traka na pristaništu Porozina, a na predjelu Sv. Andrej smo izgradili novu prometnicu za buduće POS-ove stanove. Svega toga ne bi bilo da nema dobre suradnje između lokalne samouprave, županijskih vlasti, raznih ministarstava i državnih tvrtki.

Kolika je ukupna vrijednost projekata koje ste ostvarili u prvoj polovici mandata, odnosno koliko su vrijedni projekti koji se trenutno provode u Cresu?

Vrijednost navedenih projekata je oko 70 milijuna kuna, a trenutno se provode projekti ukupno vrijedni gotovo 50 milijuna. Tu treba naglasiti do sada navrjedniji projekt financiran europskim sredstvima kojeg provodi Županijska lučka uprava, a to je dogradnja zapadne luke Cres, vrijedan gotovo 40 milijuna kuna. U tijeku je izgradnja reciklažnog dvorišta, investicija vrijedna oko 3 milijuna kuna, a pri kraju izgradnja prometnice SU2 s pratećom infrastrukturom na Melinu ukupne vrijednosti oko 6 milijuna kuna. Uskoro možemo očekivati početak još dvije značajne investicije za koje smo kao Grad osigurali sufinanciranje iz europskih fondova, a to su dogradnja Dječjeg vrtića Girice u visini od oko 1,6 milijuna kuna te projekt sanacije i zatvaranja deponija Pržićiu visini od oko 10,5 milijuna kuna.

Grad Cres je među prvim hrvatskim gradovima sa businessfriendly certifikatom. Što to konkretno  znači i koliko utječe na interes i dolazak investitora u Cres?

Kako bismo dobili certifikat morali smo zadovoljiti niz uvjeta. Bila je to prilika da prikupimo sve potrebne informacije, posložimo procedure i pripremimo djelatnike u gradskoj upravi kako bi mogli pomoći potencijalnim investitorima u svim njihovim zahtjevima. U svakom slučaju bilo je to za nas jedno dobro i korisno iskustvo, avjerujem da investitori radije dođu u grad koji ima BFC certifikat jer znaju da zadovoljavamo određene propisane standarde.

Kojim točno mjerama privlačite investitore i potičete poduzetnike i jeste li zadovoljni rezultatima? Kakva je poduzetnička slika Cresa?

Konkretna mjera koju smo nedavno proveli je smanjenje komunalnog doprinosa u svim poslovnim zonama na području Grada Cresa, a osmislili smo program malih potpora kojim potičemo poljoprivrednike. Također, kako bi investitorima olakšali početak investicije, odlučili smo u našoj poslovnoj zoni Volnik investitorima dati zemljište u vlasništvu Grada Cresa po modelu prava građenja na rok od 30 godina. Po tom modelu pred realizacijom su dva projekta u našoj poslovnoj zoni koja će osigurati nova radna mjesta na našem području.Na području Grada Cresa djeluje velik broj poduzetnika, po broju obrtnika smo u top 10 gradova u Hrvatskoj, a imamo i puno OPG-ova te iznajmljivača. Kad se sve to uzme u obzir, gotovo da nema kućanstva koje se ne bavi nekim biznisom.

Koliko ukupno na godišnjoj razini izdvajate za potpore poduzetnicima i planirate li kakve promjene na tom planu?

Programom malih potpora poljoprivrednicima lani je osigurano 84.000 kuna koje su se mogle iskoristiti za kupnju poljoprivredne mehanizacije i opreme, ograđivanje nasada za zaštitu od divljači, nabavu sadnog materijala, navodnjavanje poljoprivrednih površina i razvoj ovčarstva, te razvoj pčelarstva. Osim toga, poduzetnicima s područja na otoku koja nemaju vodovod subvencionira se cijena vode, pa tako iznajmljivači mogu računati na četiri kubika vode mjesečno po krevetu.

Jedan ste od najboljih gradova za život u zemlji, a bilježite i pozitivan migracijski trend - kako privlačite ljude da se doseljavaju kod vas i kojim ih mjerama potičete na ostanak?

Prije svega, darovana nam je prekrasna priroda, a Grad kontinuirano stvara sve bolje uvjete za život. Isplaćujemo naknade za novorođenu djecu, imamo jedan od najkvalitetnijih vrtića, sa stručnim kadrom i povoljnom cijenom. Čak subvencioniramo putne troškove roditeljima koji djecu vode u vrtić iz manjih mjesta na otoku. Zbog svih tih razloga, a posebice zbog slobodnih radnih mjesta, doseljavaju nam se radnici iz drugih krajeva Hrvatske i iz inozemstva, a kad vide kako je ovdje lijepo, dovode i svoje obitelji. Porast broja zaposlenih dokazuje i porast prihoda od poreza na dohodak od 15% u 2018. u odnosu na 2017.

Prema našem istraživanju među najboljim ste gradovima po pitanju obrazovanja i demografije, a posljednjih par godina bilježite rast broja prvašića – koje su ključne mjere kojima postižete ove rezultate i planirate li nešto novo na tom planu?

Točno je da bilježimo porast broja djece u školi, a broj prvašića varira iz godine u godinu. Ključna riječ i ovdje je suradnja, odlično surađujemo s osnovnom školom i gimnazijom, pa se iz gradskog proračuna sufinanciraju sve nadstandardne i vannastavne aktivnosti kako bi naša djeca, iako na otoku, imala na raspolaganju sve što imaju učenici u velikim gradovima. Čak i više od toga jer Grad sufinancira dvije grupe produženog boravka, a ako bude potrebe spremni smo sufinancirati i treću.

Kako stojite s EU fondovima, koliko ste dosad povukli i koji su najvažniji projekti?

Kao što sam rekao na početku, gotovo svi se najvažniji infrastrukturni projekti sufinanciraju europskim sredstvima. Pri tome treba gledati na Cres kao cjelinu, a ne izdvajati projekte koje je prijavio Grad Cres. Nije bitno jesu li sredstva povukli Grad, Županijska lučka uprava, komunalno društvo ili Županija, u konačnici se svi ti projekti realiziraju na području Grada Cresa.

Kakvi su planovi za ovu godinu, koliko ste EU projekata još prijavili, odnosno koliko očekujete da ćete realizirati?

Prijave ovise o raspisanim natječajima, a mi stalno pratimo natječaje i imamo spremne projekte. Ove godine započinjemo s provedbom četiri značajna projekta, izgradnjom reciklažnog dvorišta Pržić, konačnom sanacijom i zatvaranjem odlagališta otpada, dogradnjom Dječjeg vrtića Girice te međunarodnog projekta Value kojeg provodimo zajedno s nizom partnera iz Italije i Hrvatske. Njime će se rekonstruirati mreža starih poljskih puteva i pretvoriti u turistički atraktivne pješačke i biciklističke staze.Ta su četiri projekta ukupno vrijedna 18 milijuna kn.

S Malim Lošinjem izabrani ste među prva tri europska otočja za provedbu energetsku tranzicije – što to konkretno znači, kada se kreće s ovim projektom, što će se sve raditi i kako će utjecati na razvoj Grada?

Tajništvo za EU otoke je početkom ove godine izabralo cresko-lošinjsko otočje među šest pilot otoka u EUkoji će primiti tehničku pomoć za izradu plana energetske tranzicije. Otočna razvojna agencija je okupila „energetski tim“ zadužen za pisanje Plana tranzicije u čiju će izradu uključiti sve relevantne dionike iz javnog, poslovnog, civilnog i akademskog sektora. Pisanje tranzicijskog plana bit će povod i za okupljanje otočnih dionika koji su već pokrenuli ili će pokrenuti neki energetski projekt. Njima će se u skladu s mogućnostima Otre i JLS-a pomoći u što bržoj realizaciji planova.Na stranicama Tajništva za otoke objavljen je anketni upitnik o otočnim potrebama, a Grad Cres je pozvao svoje građane da se u što većem broju uključe i ispune upitnik.

Ističete se i po jednom od najnaprednijih sustava gospodarenja otpadom u zemlji zahvaljujući kojem ste već daleko iznad hrvatskog prosjeka po dostizanju zadanih normi kad je u pitanju količina prikupljenog miješanog otpada. Što točno kažu brojke, koliko ste uložili u ovaj sustav i koji su rezultati?

Prvi u Županiji izgradili smo pretovarnu stanicu, još smo prošle godine ugradili polupodzemne spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, sada gradimo reciklažno dvorište nakon čega ćemo u potpunosti sanirati ostatke nekadašnjeg odlagališta otpada. Već sada na otoku ne ostaje otpad već se sav odvozi u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina.  Zajedno sa susjedima, Gradom Malim Lošinjem, uveli smo možda jedan od najskupljih sustava za odvojeno prikupljanje otpada, ali i jedan od najkvalitetnijih. Sustav je riješio problem prikupljanja u skučenim starim jezgrama, velikim stambenim zgradama, a ponajviše problem vikend stanovnika koji, kad prikupljate jednom tjedno „od vrata do vrata“, nemaju gdje ostaviti otpad. Važno je naglasiti da smo još lani smanjili količinu miješanog otpada na području Grada Cresa za 50 % što je zakonski cilj određen za 2020. godinu.

Koliko je tu još prostora za napredak, planirate li neke nove projekte kad je u pitanju gospodarenje otpadom?

Nismo još gotovi iako sustav funkcionira. Gradimo reciklažno dvorište i nakon toga ćemo pristupiti konačnoj sanaciji odlagališta.

Kako napreduje gradnja najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj i što će ona značiti za grad i cijeli otok?

Solarna elektrana kod Orleca još je jedan dokaz kako je otok Cres ekološki razvijen. Projekt je preuzeo HEP, izabran je izvođač radova i u tijeku je ishođenje potrebnih građevinskih dozvola. Vjerujem da će se solarna elektrana realizirati u planiranim rokovima, a to je sljedeća godina.

I na kraju, koji su najvažniji projekti i ciljevi koje planirate realizirati do kraja ovoga mandata?

Svakako su to novi POS-ovi stanovi, vrlo značajan projekt za obitelji koje nemaju riješeno stambeno pitanje. Projekt vodi državna Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama i moram reći da bih htio da se odvija brže. Prema informacijama kojima raspolažem gotova je građevinska dozvola i treba raspisati natječaj za izvođača. Do kraja mandata trebale bi biti dovršene osnovne prometnice na Sv. Andreju kako bi se ta zona otvorila za novu izgradnju. Očekujem da će do tada započeti s radom igospodarski subjekti koji su najavili gradnju svojih poslovnih objekata u poslovnoj zoni Volnik, kao i sirana u Loznatom. I dalje ćemo poticati razvoj poljoprivrede koja ima jako puno potencijala jer se radi o vrlo kvalitetnim proizvodima koje se u potpunosti može plasirati na cresko-lošinjskom otočju, prije svega u hotelskim kućama koje traže kvalitetnu hranu. Želim da najavljeni potencijalni investitori u nove hotele realiziraju svoje planove, a mi kao Grad ćemo u tome biti potpora. I naravno, do tada ćemo imati dovršenu zapadnu luku Cres koja se ovih dana počela graditi, a držim fige da se realizira i luka Martinšćica. (gradonačelnik.hr/L.U.)

intervju, Kristijan Jurjako, cres