Upitan projekt solarne elektrane na Visu vrijedan dva milijuna eura – na potezu država?

Investitor, KONČAR – Obnovljivi izvori ishodio je sve potrebne dozvole, platio komunalne doprinose, no projekt je na čekanju jer država nema reguliran sustav potpora za elektrane ove veličine, pa je njezina gradnja ekonomski upitna

Prije sedam godina u tvrtki KONČAR - Obnovljivi izvori d.o.o. došli su na ideju da na Visu, kao najsunčanijem otoku na Jadranu, sagrade solarnu elektranu snage 2MW, koja bi bila gotovo u potpunosti hrvatski proizvod, te bi otoku Visu osigurala stabilan izvor energije i pokrila 50 posto njihove ljetne dnevne potrošnje. Danas, projekt vrijedan dva milijuna eura potpuno je spreman za realizaciju, svi uvjeti su zadovoljeni, ishođene su potrebne dozvole, plaćeni komunalni doprinosi i sve je spremno za gradnju. No, zbog financijskih razloga nije sigurno kad i kako će se projekt realizirati.

Naime, kako nam kaže Davor Mladina, član Uprave Grupe KONČAR, problem je što u Hrvatskoj trenutno nema potpora za gradnju ovakvih elektrana, zbog čega je upitna njezina ekonomska opravdanost.

Davor Mladina

'Naime, zakon se fokusirao na elektrane malih snaga, za ugradnju na kućne instalacije, i elektrane većih snaga nisu obuhvaćene nikakvim dokumentom, podzakonskim aktom ili pravilnikom. Za sada ne postoji sustav poticaja za gradnju ovakvih elektrana - bilo premijski, bilo sustav penalizacije CO2 - te je za sada ekonomska opravdanost projekta upitna. KONČAR kao trgovačko društvo ima obvezu prema vlasnicima tj. dioničarima i mora poštivati kriterije ekonomske isplativosti projekta. I dok su ovakve ulazne cijene investicije i izlazne cijene energije, nisu ispunjeni ekonomski uvjeti za početak gradnje', kaže Mladina i ističe kako bi se problem brzo prevladao da se na razini države stvori poticajni okvir za gradnju ovakvih elektrana, ili da se u investiciju ide u sklopu većeg sustava poput HEP-a. 'Uvjereni smo da bi, kad bi dobili podršku iz tih institucija, vrlo brzo mogli krenuli u gradnju. Nažalost, do tad čekamo da se ispune kriteriji ekonomske isplativosti gradnje', ističe član Uprave Končara koji navodi kako je u KONČAR u svim fazama projekta imao apsolutnu podršku lokalne samouprave Visa, zbog čega su u razumnom vremenu i ostvarili uvjete za gradnju.

'Prema našim saznanjima, lokalna uprava i samouprava ima izuzetan interes da se ta elektrana što prije napravi', kaže Mladina.

Njegove riječi potvrđuje nam i gradonačelnik Visa Ivo Radica, nezadovoljan što ovako dobar i za Vis važan projekt, za kojega je investitor već platio i komunalni doprinos, stoji zbog birokratskih zapreka. 'Vlada bi morala pomoći da se ovaj projekt pokrene, jer on ne može biti bolji.

Ivo Radica

Osim što znači energetsku sigurnost i neovisnost za Vis, kao najudaljeniji hrvatski otok, te otvaranje novih radnih mjesta jer bi u gradnju elektrane bile uključene i lokalne tvrtke, on jamči i zaštitu okoliša', kaže Radica, nadajući se da će Končar, vjerojatno s HEP-om ipak uskoro krenuti u realizaciju svog viškog projekta. (gradonačelnik.hr)

Hrvatski proizvod

Sunčana elektrana na Visu gotovo u potpunosti je hrvatski proizvod. Kako nam kaže Davor Mladina, KONČAR je razvio sunčanu fotonaponsku elektranu i proizvest će frekvencijske pretvarače i ostalu elektroopremu. Panele proizvodi tvrtka Solvis iz Varaždina, dio montažerskih radova s postoljima za ugradnju je također domaći proizvod. Osim toga, za građevinske radove bile bi angažirane lokalne tvrtke. Za elektranu je potrebno sagraditi i priključnu trafostanicu – što je također jedno od područja djelovanja KONČARA. Gotovo sve osim osnovne komponente, koja je u fotonaponskim elektranama uvijek uvozna, jest domaće proizvodnje i s obzirom na to ova elektrana je od šireg interesa za hrvatsko gospodarstvo.

Mladina: Jako kaskamo, zbog loših politika smo zanemarili korištenje sunčane energije

'Žalosno je što u Hrvatskoj danas samo 50 MW instalirane snage dolazi iz fotonaponskih elektrana, dok na primjer Slovačka koja ima slabiju insolaciju od nas ima deset puta više, čak 545 MW. Da ne spominjem Njemačku koja ima instalirano više od 41 000 MW iz fotonaponskih elektrana. Ovi podaci pokazuju koliko Hrvatska kaska na području ove vrste obnovljivih izvora energije, što je još žalosnije prisjetimo li se činjenice da smo prije tridesetak godina u Splitu imali tvornicu fotonaponskih panela. Dakle, ideja korištenja energije sunca primjenom fotonapona u Hrvatskoj je startala puno prije nego u zemljama koje su danas u tom području vodeće u svijetu', upozorava Mladina.

Na pitanje što je razlog zbog kojeg tako kaskamo ističe da se kroz loše politike i pristup potpuno zanemarilo korištenje energije sunca fotonaponskim načinom. Zakon je ostao nedorečen, ne postoje zakonski akti i pravilnici, investitori su zbunjeni i obeshrabreni kompliciranim administrativnim procedurama, a rezultat svega toga je minornih 50 MW. Trebalo bi pojednostaviti Zakon, ubrzati procedure i početi kvalitetnije koristiti jako dobre uvjete koji u Hrvatskoj postoje. U svijetu se danas rade elektrane golemih snaga i pokazalo se da takve elektrane već sada mogu bez sustava poticaja mogu normalno ispunjavati kriterije ekonomske isplativosti i povrata investicije', poručuje Mladina.