'Zeleni gradovi' (3.): Istražili smo na koji način gradovi brinu o zaštiti okoliša

 

U mini-serijalu, u tri nastavka donosimo primjere mjera, projekata i dobrih praksi iz 20-ak hrvatskih gradova predvodnika u održivom i uspješnom gospodarenju otpadom, ali i onih koji pod novim gradskim upravama tek ozbiljnije kreću u tom smjeru.

Mnogi hrvatski gradovi provode razne projekte kako bi smanjili emisiju štetnih plinova, učinkovito gospodarili otpadom te prešli na korištenje čistih i manje štetnih izvora energije. U Hrvatskoj se tako na lokalnoj razini prijavljuju i provode razni projekti i mjere s istim zajedničkim ciljem, a povodom prošlotjednog obilježavanja Dana planeta Zemlje istražili smo na koje se načine hrvatski gradovi brinu o zaštiti okoliša i doprinose rješavanju globalnog problema zagađenja prirode, voda i atmosfere. U mini-serijalu, u tri nastavka donosimo primjere mjera, projekata i dobrih praksi iz 20-ak hrvatskih gradova predvodnika u održivom i uspješnom gospodarenju otpadom, ali i onih koji pod novim gradskim upravama tek ozbiljnije kreću u tom smjeru.

Križevci: Prvi u Hrvatskoj izgradili solarne elektrane grupnim ulaganjem

 

Grad Križevci izdvaja se svojim uspješnim crowdfunding projektom 'Križevački sunčani krovovi' u sklopu kojeg su građani u samo deset dana prikupili oko 230 tisuća kuna za postavljanje solarne elektrane na krovu Tehnološkog parka, dok su za novu elektranu na krovu Gradske knjižnice prikupili 172 tisuće, i to u rekordnih dva dana. Da su građani i lokalna samouprava prepoznali važnost ulaganja u održive izvore energije, govori i činjenica da je Križevcima cilj postati energetski neovisan grad do 2030. godine – već 2008. je potpisan Sporazum gradonačelnika o stvaranju održivih zajednica i smanjenju emisije CO2, a otada su poduzeli niz mjera kako bi to i ostvarili. Proveli su projekt 'Energetski savjetnici za energetski siromašna kućanstva', kako bi smanjili troškove energije i vode, energetski su obnovili 71 objekt, na 34 objekta su ugradili sustave koji koriste obnovljive izvore energije, a u planu imaju i koristiti geotermalni izvor u blizini grada za grijanje škola, sportske dvorane i plastenika za proizvodnju povrća te zamijeniti postojeću javnu rasvjetu onom energetski učinkovitijom. Svojim građanima su osigurali i mobilno reciklažno dvorište, vrijedno gotovo 100 tisuća kuna, svakom domaćinstvu su osigurali i dodatnu kantu za sakupljanje biootpada, dok su u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetiku nabavili mobilni sjekač drvene mase. 2016. te 2017. godine su provodili i ekukativni projekt 'Moj otpad, moja odgovornost', u sklopu kojeg je održano 54 predavanja i terenskih obilazaka odlagališta otpada i reciklažnog dvorišta za 1070 učenika osnovnih i 830 učenika srednjih škola, a sada provode projekt 'I ja odvajam' kako bi podigli svijest 26.244 građana o važnosti izbjegavanja nastanka otpada i odvojenog sakupljanja istoga.

 Otok bez otpada: Cres predvodnik suvremenog gospodarenja otpadom

Što se gospodarenja otpadom tiče, Grad Cres je među prvima na Jadranu i u cijeloj Hrvatskoj uveo suvremen sustav gospodarenja otpadom, posebno osmišljen zbog specifičnosti Cresa kao turističke destinacije i velikog broja naselja. Temeljen je na polupodzemnim spremnicima velikog kapaciteta, a zahvaljujući posebnim karticama korisnici svoje kućno smeće mogu odlagati bez ograničenja, u bilo koji spremnik.

   

Na Cresu je u upravo u tijeku i gradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj koja će godišnje proizvoditi 8,5 milijuna kWh što odgovara potrošnji od otprilike 2,500 kućanstava. Nadalje, prije dvije godine osigurano je 7 milijuna kuna za gradnju prve pretovarne stanice u Primorsko-goranskoj županiji te je Cres prvi hrvatski otok na kojem se ne deponira otpad već se odvozi u županijski centar za gospodarenje otpadom. Na području Grada Cresa već se 45% otpada prikuplja odvojeno i taj postotak stalno raste. Cres je također jedan od mnogih hrvatskih gradova koji ulaže u zamjenu komercijalne javne rasvjete LED rasvjetom – gotovo 5 milijuna kuna je osigurano za postavljanje LED svjetala na čitavom otoku.

Kutina: Gradit će kompostanu, ušteda minimalno milijun kuna godišnje

I Grad Kutina je proteklih godina radio na moderniziranju svog sustava gospodarenja otpadom – građanima su podijelili kompostere, vrećice za odvojeno prikupljanje otpada, postavili su otpadomjere, ugradili osam polupodzemnih spremnika, te provode razne projekte kako bi informirali svoje stanovnike o ekološki prihvatljivijem gospodarenju otpadom, od pilot projekta vrtnog kompostiranja, projekta „Recikliraj u papučama“, preko „Kvartovskih razgovora“ kojim se građani educiraju o važnosti učinkovitog gospodarenja otpadom, do projekta „Informiraj se i recikliraj“. U pripremi imaju i izgradnju kompostane, za koju su inicirali i predstudiju isplativosti kojom se utvrdilo da bi godišnje, samo kroz obradu vlastitih količina biootpda, uštedili oko milijun kuna. 

Labin: 32 milijuna kuna za gospodarenje otpadom

Po održivom gospodarenju otpadom u Hrvatskoj ističe se i Grad Labin koji se posljednjih desetak godina iznimno posvetio osmišljavanju i izgradnji učinkovitog sustava za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša.  Gradsko odlagalište Cere tako je u potpunosti sanirano te je komunalni deponij zaštićen kako bi se spriječilo odlaganje otpada u okolnu prirodu. Izgrađena je i pretovarna stanica, a nedavno su odobrena i bespovratna sredstva u iznosu većem od 1,3 milijuna kuna za gradnju 1,6 milijuna kuna vrijednog reciklažnog dvorišta koje će imati i svoju sortirnicu otpada.

Labin je inače za mjere i projekte gospodarenja otpadom u posljednjem desetljeću osigurao oko 31,8 milijuna kuna. Tako su osigurani čipirani spremnici za miješani i biorazgradivi otpad, uvedeno je prikupljanje selektivnog otpada „od vrata do vrata“, nabavljena su tri mobilna reciklažna dvorišta, sanirana su ilegalna odlagališta otpada, postavljaju se polupodzemni spremnici za prikupljanje otpada te grad već nekoliko godina provodi razne edukacije o gospodarenju otpadom svih građana, s posebnim naglaskom na djecu i mlade.

Pazin: Čipirani spremnici i u ruralnim naseljima

Efikasan lokalni sustav gospodarenja otpadom ima i grad Pazin koji se već više od deset godina zalaže za pravilno odlaganje i odvajanje otpada. Pazin danas ima jedan od najučinkovitijih sistema prikupljanja otpada u državi s čipiranim individualnim spremnicima u ruralnom dijelu i modernim zajedničkim polupodzemnim spremnicima na korisničke kartice u urbanom dijelu. Svako se odlaganje otpada evidentira u sustav i korisnici plaćaju onoliko koliko odlažu.

Građane se ovim sustavom potiče na prikupljanje i pravilno razvrstavanje komunalnog i biorazgradivog otpada te njegovu završnu obradu i slanje na reciklažu. Otpad se kupi kod domaćinstva koji koriste uslugu i koja su otpad već razdvojila i pripremila za ponovnu reciklažu. Za  fiksnu cijenu javne usluge građani imaju pravo na korištenje usluge odlaganja otpada „od vrata do vrata“ i polupodzemnih spremnika , korištenje zelenih otoka korištenje mobilnog i stacionarnog reciklažnog dvorišta, te besplatni odvoz glomaznog otpada jednom godišnje. Odloženi otpad se mjeri te tako korisnik sam kontrolira koliko odlaže i koju cijenu plaća.

Nadalje, Pazin je svojim građanima do danas podijelio 400 kompostera i 1400 setova za razvrstavanje otpada u domaćinstvu, a trenutno se nabavljaju individualni setovi za razvrstavanje otpada za samostalna domaćinstva- 1700 žutih za plastiku i metal  i 1700 plavih za papir. Za građane su organizirane edukacije, uspostavljen je info telefon, a dječjem vrtiću je darovana didaktička igračka za razvrstavanje otpada. Grad provodi edukativni projekt ProEduEko – znanjem do efikasnijeg gospodarenja otpadom“ sufinanciran EU sredstvima, a za nekoliko mjeseci je planiran i završetak gradnje reciklažnog dvorišta.

Vrbovec: Sanirali odlagalište, grade reciklažno dvorište

Reciklažno dvorište vrijedno gotovo milijun kuna gradi i Grad Vrbovec, nakon što je proveo sanaciju odlagališta otpada Beljavine i osigurao svojim građanima moderno odlagalište, za ove je potrebe osigurao 828 tisuća kuna iz EU fondova. Iz Grada su nam poručili kako je u tijeku postupak nabave za izgradnju, a nabavili su te opremaju i tri mobilna reciklažna dvorišta, u suradnji s Općinama Gradec i Presekom. “Sva tri su koštala 132 tisuće kuna bez PDV-a. Sufinancirali su svi navedeni u jednakim iznosima, svakom jedna trećina. U njih će građani moći odložiti dvadesetak frakcija otpada, a premještat će se po naseljima i mjesnim odborima”, objasnili su nam iz Grada. Uz to, u suradnji s općinama provode i EU projekt “Pametnija glava, zelenija trava”, vrijedan nešto više od 500 tisuća kuna, a sve kako bi educirali građane o učinkovitijem gospodarenju otpadom.

Đurđevac: Električni bicikli za gradske djelatnike još od 2013.

Jedno od najznačajnijih ulaganja Grada Đurđevca također je bilo u izgradnju reciklažnog dvorišta koje je otvoreno prije tri godine. Dvorište je vrijedno tri milijuna kuna, a prijavili su se i na javni poziv Fonda za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada kako bi nabavili više od 7.500 spremnika za papir, plastiku, biootpad  te nabavu kontejnera za staklo i tekstil. Đurđevac je, naime, 2017. usvojio Plan gospodarenja otpadom, a u partnerstvu s još sedam okolnih općina provode i projekt „Održive misli“. Uz to, kako bi smanjili emisiju CO2, još u 2013. su nabavili dva električna bicikla za djelatnike Gradske uprave, dok su ove godine osigurali još njih deset. (Lucia Ursić, Jasna Licitar)

*'Zeleni gradovi' (1.)

*'Zeleni gradovi' (2.)