'Zeleni gradovi': Kako gradovi brinu o zaštiti okoliša

U mini-serijalu donosimo primjere mjera, projekata i dobrih praksi iz 20-ak hrvatskih gradova predvodnika u zaštiti prirode te održivom i uspješnom gospodarenju otpadom, ali i onih koji pod novim gradskim upravama tek ozbiljnije kreću u tom smjeru.

 

Mnogi hrvatski gradovi provode razne projekte kako bi smanjili emisiju štetnih plinova, učinkovito gospodarili otpadom te prešli na korištenje čistih i manje štetnih izvora energije. U Hrvatskoj se tako na lokalnoj razini prijavljuju i provode razni projekti i mjere s istim zajedničkim ciljem, a povodom prošlotjednog obilježavanja Dana planeta Zemlje istražili smo na koje se načine hrvatski gradovi brinu o zaštiti okoliša i doprinose rješavanju globalnog problema zagađenja prirode, voda i atmosfere. U mini-serijalu, u tri nastavka donosimo primjere mjera, projekata i dobrih praksi iz 20-ak hrvatskih gradova predvodnika u održivom i uspješnom gospodarenju otpadom te zaštiti okoliša, ali i onih koji pod novim gradskim upravama tek ozbiljnije kreću u tom smjeru.

Uz održivo gospodarenje otpadom, kao primarni zadatak i cilj kojeg, uostalom, moramo ispuniti i zbog EU obveza koje je Hrvatska preuzela, jedna od popularnijih mjera po pitanju okretanja prema ekologiji i energetskoj učinkovitosti kod lokalnih samouprava je zamjena svjetala javne rasvjete ekološki i energetski prihvatljivijom LED rasvjetom. LED izvori svjetlosti mnogo su manje štetni po ljudsko zdravlje, duljeg vijeka trajanja i postižu značajne uštede u odnosu na konvencionalnu rasvjetu. Upravo je zbog toga prelazak s dosadašnje obične javne rasvjete na ekološki i energetski prihvatljiviju prepoznalo dosta hrvatskih gradova kao jedan od ključnih koraka u zaštiti klime i okoliša.

Novigrad: Prvi krenuli s LED rasvjetom

Tako je jedan od prvih hrvatskih gradova koji je modernizirao i ekološki prilagodio svoju javnu rasvjetu Grad Novigrad koji je već prije 15 godina osigurao oko 3,5 milijuna kuna za postavljanje 700 LED rasvjetnih tijela. Postavljena su i tri kontrolna centra te jedan regulator snage koji omogućava da se javna rasvjeta tokom noći smanjuje paralelno s jenjavanjem prometa i „života“ u gradu. Danas je polovica javnih rasvjetnih tijela u Novigradu, oko njih 900, zamijenjena LED svjetiljkama te su tako ostvarene uštede energije od 289.000 kWh ili 320 tisuća kuna godišnje, a smanjena je i emisija CO2 štetnih plinova za čak 110 tona godišnje.

Novigrad je inače u posljednjih 15 godina uložio oko 200 milijuna kuna u brigu o okolišu od čega se 33 milijuna kuna odnose na projekt zbrinjavanje otpadnih voda čime je ostvaren porast od 60 na 90 posto domaćinstava priključenih na sustav odvodnje otpadnih voda. Preko 10 milijuna kuna uloženo je u projekte energetske obnove pri čemu zamijenjene vanjske stolarije, ugrađeni solarni toplinski kolektori, kotlovi na pelete i fotonaponski kolektori. Obnovljene su i zgrade dječjeg vrtića i osnovne škole, a planira se i s energetska modernizacija knjižnice i kina.

Samobor: Već osigurano odvojeno prikupljanje 50 posto otpada

Samobor je s mjerama zaštite okoliša započeo prije četiri godine. Tako kontinuirano ulažu u održivo gospodarenje otpadom, uvođenje energetski učinkovitije LED rasvjete te u različita smart city rješenja. Dosad su svojim stanovnicima podijelili 23.000 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, u višestambenim objektima su postavili „vrtuljke“ i eko-dipove, kojima je osigurano odvojeno prikupljanje 50% otpada, a na javnim površinama su postavili i podzemne kontejnere. U četiri su godine uložili 4 milijuna kuna za održivo gospodarenje otpada, a iz Grada su nam poručili i da su se prijavili na novi natječaj Ministarstva zaštite i energetike kako bi osigurali dodatnih 10.000 spremnika.

Sanirali su i nekadašnje odlagalište otpada Trebež, čiji su radovi bili procijenjeni na gotovo 100 milijuna kuna, a u potpunosti financirani iz EU fondova. U projekt LED rasvjete će uložiti oko 10 milijuna kuna. Naime, dosad su zamijenili 1.200 rasvjetnih tijela, od ukupno 7.800, za što su utrošili 3 milijuna kuna. Izdvajaju se i svojim smart city rješenjima – postavili su energetski neovisne pametne klupe na nekoliko lokacija, na dva su mjesta postavili solarne autobusne stanice koje su osvijetljene LED rasvjetom, imaju Wi-Fi i omogućavaju građanima da svoje mobitele napune dok čekaju autobus, a najavili su i skorašnje postavljanje brze punionice za električna vozila.

Šibenik: Prvi krenuli s vjetroelektranama i alternativnim javnim prijevozom

Među pionirima u borbi za zaštitu okoliša i zalaganju za korištenje obnovljivih izvora energije nalazi se i Grad Šibenik kao prvi hrvatski grad koji je osigurao gradnju vjetroelektrana već 2006. godine. Šibenik je i prvi grad u Hrvatskoj koji je razvio ekološki osviješteni Adventski sajam - plastic-free Adventura potpuno je lišena plastike i plastičnih ambalaža, a sve što se u ugostiteljstvu i prodaji koristi je bio-razgradivo. Programom „Stara gradska jezgra – obnova stolarije“ stanarima starog dijela grada sufinancira se polovina iznosa postavljanja energetski učinkovitije drvene vanjske stolarije, a osigurano je i 8.823.601 eura za izradu Centra za gospodare otpadom Bikarac.

Šibenik je također je prvi dalmatinski Grad koji je počeo razvijati alternativni model javnog gradskog prijevoza čiji je cilj smanjiti korištenje osobnih automobila, a građanima omogućiti nekonvencionalniji, ali ekološki prihvatljiviji transport i to javni bicikl Nextbike koji ujedno predstavlja i prvi dalmatinski sustav javnih bicikala.

Jastrebarsko: Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada još od 2011.

Nextbike sustav ima i Grad Jastrebarsko koji je u našem izboru najboljih gradova odnio titulu grada s najboljim „ECO city praksama i rješenjima“. Sustavom, koji je instaliran u javnoj garaži, može se unajmiti 12 električnih, brdskih ili gradskih, bicikala. Nadalje, provode projekt #Jarecikliram, vrijedan 500 tisuća kuna, a kojim svoje građane educiraju o važnosti održivog gospodarenja otpadom, djelatnicima Gradske uprave i Policijske postaje osigurali su električne bicikle, dok gradska tvrtka Vode Jastrebarsko d.o.o. na raspolaganju ima pet električnih automobila. Već u 2011. su osigurali spremnike za odvojeno prikupljanje otpada svojim stanovnicima, a trenutno provode i projekt „New light“, kojim će poboljšati osvjetljenost glavnih prometnica postavljanjem LED rasvjete. 

Zaprešić: Otpad odvojeno prikuplja čak 70 posto stanovništva

Jednim od najnaprednijih sustava prikupljanja otpada u zemlji definitivno se može pohvaliti Grad Zaprešić, u kojemu spremnike za odvojeno prikupljanje otpada ima i koristi čak 70 posto stanovništva. Podzemni spremnici postavljeni su na 11 lokacija, što obuhvaća ukupno 2.355 stanova korisnika i njima se koriste isključivo stanari kojima su oni namijenjeni, i to pomoću čip-kartice koja otvara spremnike. Na taj se način stanar identificira i automatski zadužuje prema stvarnoj količini odloženog miješanog komunalnog otpada. Kada je riječ o spremnicima za plastiku, papir, staklo i biootpad, odlaganje je potpuno besplatno, no ipak se evidentira kako bi se moglo pratiti razvrstavanje otpada. U 2019. godini planirano je postavljanje još pet kompleta. Također, u tijeku je i nabavka nešto više od 3.000 novih spremnika za odvojeno prikupljanje papira i plastike za kućanstva koja je, kroz operativni program Europske unije 'Konkurentnost i kohezija', sufinancirana u maksimalnom 85%-tnom iznosu. 

Zlatar: LED rasvjeta, spremnici za otpad, reciklažno dvorište…

I Grad Zlatar kreće u projekt zamjene dotrajale javne rasvjete LED žaruljama vrijedan oko 6 milijuna kuna – izradili su projektnu dokumentaciju, a planiraju ugraditi 1.541 svjetiljku s mogućnošću samoregulacije svjetlosnog toka. Osim toga, rade i na postavljanju e-punionice, za što su HEP-u početkom godine uputili pismo namjere, čiste divlja odlagališta otpada, prijavili su se na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kako bi građanima osigurali spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, a u tijeku je i izrada projektne dokumentacije za izgradnju reciklažnog dvorišta, čija je procijenjena vrijednost oko tri milijuna kuna. (Lucia Ursić/Jasna Licitar)